U Americi 50 posto
parova, iz svojih ili nekih objektivnih razloga, odabiru istraživanje kromosoma na svojim zamecima, pa i ispod kromosoma - kaže nam prof. dr. sc. Šimunić, dok dr. Zaninović ističe kako umjetna inteligencija predstavlja goleme mogućnosti obrade podataka, analiziranja i klasificiranja, a računalni programi od dobivenih podataka mogu naučiti što je važno.
Idući korak je osmisliti kako umjetnu inteligenciju koristiti i aplicirati da poveća postotak uspješnosti u liječenju neplodnosti.
- Taj postotak je ovisan o dobi pacijentice. U žene koja ima 30 godina vjerojatnost da će dobiti dijete je 50 posto, pa i više. Žena koja ima između 38 i 40 godina šansa je ni 20 posto, u žena iznad 42 godine je ispod 10 posto. U kasnijoj dobi vjerojatnost je zanemariva. Proces umjetne oplodnje je psihološki atak na par i uvijek je veće opterećenje na ženi. Tu su i frustracije nakon eventualnog neuspjeha, koji je češći nego uspjeh. Ako išta trebamo poručiti jest da je dobro razgovarati sa psihologom, vrlo su važni mentalna ravnoteža, optimizam i samopouzdanje. To čini priličan postotak uspjeha. Ali ono što je najvažnije, a što žene nikad neće priznati, jest da se s liječenjem kasno započinje. Odluka o rađanju prvog djeteta donosi se katastrofalno kasno.
29 godina, u Europi čak 31 godina. Kad budu spremne na dijete, dok se završi istraživanje i terapija, početak liječenja počinje kasno. Ženi reprodukcijska moć pada u 32. godini. To je temeljni problem i čini razliku između uspjeha i neuspjeha. Danas je na Zapadu popularno, pa i kod nas, takozvano očuvanje vlastite plodnosti ili socijalno zamrzavanje vlastitih stanica. Tako žene, primjerice, s 33 godine odluči zamrznuti vlastite jajne stanice jer nema mogućnost planirati trudnoću, nema povoljan socioekonomski status ili partnera ili naprosto žele karijeru. Takve jajne stanice odmrznu se u još povoljnoj dobi, ali one su mlade jer smo ih uzeli mlade - kaže prof. dr. sc. Šimunić koji očekuje da bi se u svijetu umjetna inteligencija, odnosno nove napredne tehnologije mogle početi rabiti u roku od godinu do dvije, a kod nas za tri do četiri godine.