ZA SADA SE ODUSTALO OD COVID POTVRDA
Donosimo 11 glavnih tvrdnji i pitanja o cjepivu, virusu, pandemiji, simptomima COVID-a...
Korona je u Hrvatskoj odnijela gotovo 17 tisuća života, mnoge od tih smrti su vjerojatno mogle biti i spriječene, da se više ljudi cijepilo onda kad je to najviše bilo potrebno. Cijepilo se, međutim, samo 50 posto ukupnog, odnosno 60 posto odraslog stanovništva, no još uvijek niti jednu dozu nije primilo 25 posto starijih od šezdeset, najugroženija skupina. Najgore je, srećom, iza nas, stručnjaci prognoziraju da smo dovoljno imuni na koronu, bilo cijepljenjem ili preboljenjem, i da se jesenski odnosno zimski prijašnji scenariji neće ponoviti. No ipak, ponašanje virusa nemoguće je predvidjeti, i svakako je uputno cijepiti se - svaka doza povećava dobre izglede, posebno kad su stariji i bolesniji u pitanju. Do kraja pandemije je još uvijek dalek put.
U HRVATSKU JE STIGLO CJEPIVO PRILAGOĐENO OMIKRONU
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u prva tri dana od dolaska novog cjepiva uzelo ga je 3313 građana. Riječ je o cjepivu koje je prilagođeno omikron inačici korona virusa. Od 12. rujna, kad se počelo cijepiti novim, adaptiranim cjepivom, pa do 21. rujna primilo ga je 1548 osoba kao prvu docjepnu dozu (treću ukupno), a 7867 osoba kao drugu docjepnu dozu (četvrtu ukupno), podatak je HZJZ-a. Ovo se cjepivo ne koristi za prve dvije doze.
CJEPIVO OPĆENITO MOŽEMO PRIMITI U UKUPNO ČETIRI DOZE
Ukupno su na raspolaganju četiri doze - ako je riječ o cjepivu koje se prima u dvije doze, to se zove "primarno cijepljenje", koje se odnosi i na Janssen, cjepivo u samo jednoj dozi. Nakon dvije doze Pfizera, odnosno Moderne ili AstraZenece, slijedi treća, odnosno četvrta doza, i to su "docjepne doze". Kolokvijalno, to su "booster" doze, odnosno prva docjepna doza (treća ukupno) i druga docjepna doza (četvrta ukupno).
Prva i druga doza daju se još u cjepivima koja imamo otprije. Najmanje jednu dozu primilo je 50% ljudi
KAD SE KORISTE PRIJAŠNJA CJEPIVA, A KAD NOVO, ADAPTIRANO NA OMIKRON?
Cijepljenje prvim dvjema dozama provodi se osnovnim, starim cjepivima protiv originalnog, wuhanskog soja. Za treću i četvrtu dozu primjenjuje se novo cjepivo, koje je, osim protiv wuhanskog soja, usmjereno protiv omikrona. Znači, u prve dvije doze ne daje se adaptirano omikron cjepivo, koje su proizveli Pfizer i Moderna (Comirnaty i Spikevax), nego njihova, ili druga, cjepiva koja su i dosad bila u primjeni. Europska agencija za lijekove i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti ističu da svaka doza cjepiva, bilo kojim cjepivom, pridonosi zaštiti od teške bolesti i smrtnog ishoda. Čak i kad "ishlape" antitijela dobivena cijepljenjem, štite nas naše vlastite obrambene stanice, koje su se od korone naučile braniti upravo zahvaljujući cjepivu ili preboljenju. Tko želi, može se docijepiti i prijašnjim cjepivima, ne mora to nužno biti adaptirano omikron cjepivo.
KOME SE PREPORUČUJE TREĆA, A KOME ČETVRTA DOZA?
Treća doza novim, omikron cjepivom preporučuje se svim osobama u dobi od 18 godina i više koje su završile primarno cijepljenje, odnosno primile dvije doze cjepiva Comirnaty (Pfizer), Spikevax (Moderna) ili Vaxzevria (AstraZeneca), odnosno jednu dozu cjepiva Janssen. Docijepiti se mogu i djeca u dobi od 12 godina i više koja imaju povećani rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19. Drugo docjepljivanje (četvrta doza) preporučuje se starijima od 60 i odraslima koji su mlađi od 60 godina, a imaju povećani rizik za razvoj teških oblika COVID-19. Osobe koje su preboljele virus, a koje su završile primarno cijepljenje ili su primile prvu docjepnu dozu, mogu primiti docjepnu dozu najmanje tri mjeseca nakon posljednje doze ili preboljenja (ovisno o tome što je posljednje nastupilo).
KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU STARIH I NOVIH CJEPIVA?
Stara, prethodna cjepiva napravljena su za originalni, wuhanski soj korona virusa, a novo je prilagođeno virusu koji trenutačno hara svijetom, omikronu, no štiti i od wuhanskog originalnog soja. Novo adaptirano cjepivo proizveli su Pfizer i Moderna.
GDJE SE MOŽE CIJEPITI NOVIM CJEPIVOM I KAKO SE NARUČITI?
Cijepljenje se provodi u zavodima za javno zdravstvo i u domovima zdravlja na punktovima za cijepljenje. Informacije za Zagreb i ostale županije dostupne su na www.hzjz.hr/mreza-zavoda/. U većini zavoda moguće je cijepljenje bez naručivanja, a ponegdje je prijava još obavezna.
NOVOG CJEPIVA IMA DOVOLJNO, 'BOOSTER' PRIMILO VIŠE OD 900.000 LJUDI
U HZJZ-u kažu da novog, adaptiranog cjepiva ima dovoljno, više od interesa građana da se njime cijepe. Interes je prvih dana cijepljenja bio pojačan, četvrtom se dozom cijepe najviše stariji, treću uzimaju i mlađi, koji dosad to još nisu učinili. Podaci HZJZ-a kažu da je ukupno u Hrvatskoj treću dozu primilo 908.969 osoba, a njih 14.322 i četvrtu.
KOLIKO SE GRAĐANA CIJEPILO PRVOM I DRUGOM DOZOM?
Od početka cijepljenja prvu dozu primilo je 2,043.475 osoba, što je 50,35 posto ukupne populacije. Odraslih osoba cijepljeno je 60 posto. Manje od dva posto populacije ima zdravstvene prepreke (kontraindikacije) za cijepljenje. Najviše je cijepljenih u Gradu Zagrebu (58,9 posto ukupnog stanovništva). U dobi od 65 godina i više cijepljeno je 638.318 osoba (74,8%) jednom dozom i 594.036 osoba (69,6%) dvjema dozama. Najmanje je cijepljenih barem jednom dozom u Zadarskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, tek oko 42 posto ukupnog stanovništva.
KAKVI SU SIMPTOMI COVID-A TRENUTAČNO?
Liječnici kažu da je trenutačno manje hospitaliziranih nego prije, omikron izaziva blaže simptome nego njegovi prethodnici. Većina hospitaliziranih ima blaži ili srednje teški oblik COVID-a. Mnogo je manji broj pacijenata koji trebaju respirator, također. Prema riječima dr. Zorana Barušića, specijalista infektologije, subspecijalista intenzivne medicine i zamjenika ravnateljice Infektivne klinike "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu, u zadnjem je valu povećan broj bolesnika koji su hospitalizirani zbog drugih bolesti (infektivnih i neinfektivnih), a COVID-19 im bude dijagnosticiran dodatno, nerijetko i asimptomatski.
Napominje kako je intenzitet, kao i spektar simptoma COVID-19 bolesti, u zadnjem valu različit, a između ostalog ovisi i o dobi. Riječ je o povišenoj tjelesnoj temperaturi različitog raspona, respiratornim simptomima, simptomima sa strane gastrointestinalnog trakta, simptomima središnjeg živčanog sustava, umoru, glavobolji, bolovima u leđima i slično. Dio zaraženih je asimptomatski, što je svakako otežavajuća epidemiološka okolnost.
KAKVA NAS PANDEMIJSKA JESEN, ODNOSNO ZIMA OČEKUJE?
Na temelju iskustava u prethodnim godinama, postoji opravdana bojazan da će broj zaraženih rasti, time i broj hospitalizacija. Što je više zaraženih, nažalost, veća je vjerojatnost i da će više ljudi umrijeti, čak i zbog slabijeg omikrona. I njegove žrtve mogu biti stariji, bolesni ljudi slabijeg imuniteta, čiji se organizam ne može oduprijeti čak ni toj, slabijoj varijanti korone. Stručnjaci se, osim toga, boje nadolazeće sezone gripe, koju smo zbog epidemioloških mjera izbjegli zadnje dvije godine, ali time i smanjili imunitet na nju. To bi moglo utjecati na više zaraženih od gripe, a onda i više hospitaliziranih. Postoji cjepivo protiv gripe, čija je učinkovitost 50 posto.
KAKO ĆE SE VIRUS KORONE UBUDUĆE PONAŠATI?
Takvo nešto teško je predvidjeti, no stručnjaci kažu da će dolaskom hladnijih dana broj zaraženih, odnosno oboljelih sigurno biti veći u odnosu na ljeto. To je očekivano jer se opet zatvaramo u kuće i stanove, manje smo na otvorenom, što pogoduje širenju virusa. S druge strane, ne bi trebalo biti većeg porasta zaraženih i oboljelih u odnosu na prethodne jeseni, odnosno zime, ako se zadrži sad dominantni omikron soj. Imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača kaže da je naša populacija bila izložena djelovanju više različitih sojeva, a većim dijelom je cijepljena i jednim dijelom docijepljena. Tako stvorena imunost mogla bi nas štititi od težih posljedica epidemije u slučaju nekog novog, opasnijeg soja virusa.
U skoroj budućnosti nije vjerojatno ponovno uvođenje COVID potvrda. Tako barem odgovaraju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na pitanje je li i koliko izgledno vraćanje nekih epidemioloških mjera. Ako dođe do pogoršanja situacije, odnosno do jačanja nekog opasnijeg soja virusa, kažu stručnjaci, mjere uvijek stoje na raspolaganju.
Još prevladava omikron. Ako tako ostane, jesen i zima ne bi nam trebali biti teški kao
prije
I dalje uopće nije cijepljeno 25 posto starijih od 65, koji su u najrizičnijoj skupini za teži COVID
Stiglo nam je novo cjepivo, prilagođeno omikronu, služi za treću i četvrtu dozu. Preporučuje se starijima