ZUROVEC SPREMAN RAZGOVARATI
Pitana je bi li
podržala koaliciju DP-a i HDZ-a.
- Vidjet ćemo razvoj događaja, ja ne bih išla tako daleko. Ali hipotetski, ako Domovinski pokret uđe u novu saborsku većinu, gdje bi ostali Hrvatski suverenisti? U opoziciji sa SDP-om i s Možemo!? I s Mostom koji ima jako puno svojih problema... Neka oni sada pregovaraju i razgovaraju s kime god hoće, ali u moje ime neće. Pogotovo ne sa strankama od kojih sam se ja ogradila više puta i prije izbora. To bi tek bila izdaja birača. A te moralne ucjene, "ti si izdajnik, ti si žetončić", to neka ostave za nekog drugog. To kod mene ne prolazi. Nikome ne dozvoljavam da me zove izdajnikom i žetonom samo zato što ja kao hrvatski suverenist i kao pripadnica hrvatske desnice odbijam ići u bilo kakve kombinacije sa SDP-om i s Možemo. To je suludo. No pasaran!, da me i ljevičari razumiju - poručila je Vučemilović. Ona je inače sa svojim bratom Miroslavom Škorom osnivala Domovinski pokret, ali je i otišla s njim nakon žestokog i dubokog raskola. Kako nam je potvrđeno u HDZ-u, Vučemilović je bila na razgovorima s njima i prije odluke predsjedništva Suverenista da bilo kakvu HDZ-ovu većinu neće podržati. Predsjednik Suverenista Marijan Pavliček nam je potvrdio i da je Vučemilović na predsjedništvu jedina bila suzdržana, a nije glasala protiv te odluke koju su ostali prihvatili.
Ako podrži koaliciju HDZ-a i DP-a, Vučemilović će biti izbačena iz stranke jer tako nalaže statut. - Odluka predsjedništva je jasna. I moraju je se držati svi članovi. Davanje potpore HDZ-u u koaliciji s manjinskim zastupnicima ili Domovinskim pokretom nije moguće - rekao nam je Pavliček, a na pitanje hoće li se i on predomisliti i dati potporu HDZ-u, rezolutno je ponovio da njegov obraz nije na prodaju.
HDZ, partneri i DP imaju zajedno 74 mandata. S Vučemilović se penju na 75 i ostaje samo još pridobiti jednog zastupnika za većinu koju ne bi činio SDSS i ostalih pet predstavnika nacionalnih manjina. A taj zastupnik bi mogao biti Dario Zurovec iz Fokusa. Zurovec je od početka bio za razgovore i sa HDZ-om, ali je stranka donijela drugačiju odluku, pa je morao reterirati. Stranka je bila protiv
➤ suradnje s HDZ-om dok je Zurovec bio otvoren za programsku suradnju i s njima. Zurovec inače nije u predsjedništvu stranke, a mandat je izborio sa zadnjeg mjesta preferencijalnim glasovima. Njegov stav je da treba razgovarati i s HDZ-om ako se mogu ostvariti stvari iz Fokusovog programa, primjerice podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a za male tvrtke i obrtnike, smanjivanje stope PDV-a na ugostiteljstvo, neoporezivanje reinvestirane dobiti... i u HDZ-u računaju da ga mogu pridobiti, a niti on nije sklon zatvaranju vrata toj stranci kako je učinio Fokus. Zurovec nam jučer nije htio komentirati tu mogućnost. Međutim, iako bi tako imali 76 ruku, HSLS i HNS su na liniji Plenkovića i inizistiraju na kombinacijama s manjinama u većini. Predrag Štromar iz HNS-a nam je poručio da ne vjeruje da bi Zurovec koji se zalaže za prava manjina ušao u takvu kombinaciju. - Plenković se neće odreći manjina - tvrdi nam dodatno sugovornik iz HDZ-ova tima.
Lacković, nezavisni zastupnik na listi Domovinskog pokreta, jučer je poslao priopćenje u kojem traži izmjene izbornog zakona kako manjine ne bi bile te koje odlučuju. To je dodatno zaoštravanje prije pregovora koji počinju u ponedjeljak. Lacković je priopćenju naveo: "Manjinska jedinstvena podrška za predsjednika novog saziva Hrvatskog sabora, zaštita SDSS-a od navodnog manjinskog ugrožavanja, jedinstvo u obrani neugroženih demokratskih vrijednosti, zapravo je manipulacija koja dovodi u pitanje odredbe izbornog zakona kojima se jednako vrednuju prava i ovlasti manjinskih zastupnika s ostalim izabranim zastupnicima". S tom pozicijom, Lacković u ime DP-a poručuje da su izbori pokazali "staru boljku" političkom smjeru zemlje odlučuju oni koji su dobili glas na manjinskim listama. - Možda je vrijeme da se uvaži izborna volja većine birača. Uz priznavanje svih dosadašnjih prava manjinskim zastupnicima, pa možda i osnivanja ministarstva nacionalnih manjina radi dodatne zaštite interesa svih nacionalnih manjina, ukazuje se nužnim ograničiti njihov utjecaj prilikom izglasavanja Vlade i usvajanja proračuna. Sve kako bi volja većine birača imala odražaj i na politički sastav budućih vlada poručuje Lacković. ■