REFORME ODMAH GOSPODO, SAD SUČITE RUKAVE
Fotelje su podijeljene. Sad treba raditi. Zaustaviti inflaciju, poboljšati zdravstvo i obrazovanje... Može li to nova vlada?
Politička trgovina je završena. Nova vlada je dogovorena. Ono što je čeka nije med ni mlijeko. Hrvatska vapi za reformama i promjenama, a ovih sedam stvari treba hitno riješiti. Zato, gospodo, zasučite rukave.
1. Poljoprivreda
Hrvatski stočni fond svake je godine, u gotovo svim kategorijama, sve manji. Broj muznih krava pada (raste broj ostalih, jer zahtijevaju manje ekstenzivan rad), a pada i broj ovaca, koza, peradi, svinja. To se supstituira uvozom. To za posljedicu ima smanjenje ruralne populacije. Nestaju farme, koje su hranile obitelji. Zemlja se prazni. Administrativna opterećenja poljoprivrednika su velika. Strojevi su sve skuplji, kao i repromaterijali. EU nameće visoku razinu kvalitete proizvoda, a s druge strane dopušta problematičan uvoz iz trećih zemalja. Smanjenje europskih potpora za poljoprivrednu proizvodnju moglo bi imati razorne učinke na naš agrar.
2. Demografija
Pad populacije, ustrajan, sustavan i dugotrajan, nije samo najveći problem nove vlade nego i zemlje općenito. Hrvatska je u minule 34 godine izgubila više od milijun stanovnika. Samo
u zadnjem popisnom razdoblju ostali smo bez 400.000 ljudi. Domovinski pokret predlaže izdvajanje četiri posto nacionalnog BDP-a na zaustavljanje demografskog smanjivanja i starenja Hrvatske. U četiri godine to bi bilo više od 12 milijardi eura. Skeptici upućuju na primjer Mađarske, koja je slupala milijarde eura na rast populacije, ali sve je bilo badava.
3. Umirovljenici
Umirovljenici od svoje mirovine ne mogu živjeti jer one iznose samo 38 posto prosječne plaće u Hrvatskoj iako su mnoge vlade govorile kako bi one morale biti na najmanje 60 posto, rekao je prije izbora koordinator Umirovljenika zajedno Lazar Grujić: "Osnovni je problem umirovljenika siromaštvo i oni od svoje mirovine ne mogu živjeti. U HDZ-ovu programu 'Vjerodostojno' iz 2016. godine stoji da će mirovina biti 60 posto prosječne plaće, a vrlo smo daleko od toga. Ništa iz tog programa nije napravljeno, ni 20 domova koji su obećani, ništa. Vladajući nas sustavno varaju i zavode već 30 godina, pa sad vi vidite zašto smo se udružili".
4. Visoke kamate
Mladi ljudi u Hrvatskoj sve teže dolaze do stanova, čije su se cijene popele na nezamislive – odnosno, ekonomski rečeno – nepriuštive razine. Kamate za nove stambene kredite u 15 banaka koje posluju u Hrvatskoj kreću se između 4,01 i 6,25 posto. "Došli smo stvarno do nekih najviših točaka u zadnjih nekoliko godina. Nkada davno bile su puno veće kamatne stope nego danas, ali cijena nekretnina bila je mnogo niža", rekla je za danas.hr vlasnica portala Moj bankar, Ivona Mijatović Dautović. I država će se, zbog rasta kamata u svijetu, zaduživati prema višoj cijeni nego dosad, pa možemo reći da je stanje relativno jeftinog novca prošlost.
5. Inflacija
Bauk inflacije hara Europom i Hrvatskom već nekoliko godina. Sve što građani posjeduju u novcu – štednja, plaće – sistematski se obezvređuje. Izvor problema nije samo hrvatski – stvar je počela pandemijom Covid-19, nastavljena je ratom u Ukrajini, produbila se ratom u Gazi i krizom u Crvenome moru – ali je očito da i hrvatska fiskalna i gospodarska politika pridonose inflaciji, koja je u nekim europskim zemljama znatno niža. Prema zadnjim procjenama Eurostata, godišnja stopa inflacije u veljači u Hrvatskoj iznosila je 4,8 posto.
6. Reforma obrazovanja
Ove nas godine čeka uvođenje novoga koncepta predškole.Predškolci bi imali obvezu boraviti u vrtićima kontinuirano pet dana u tjednu od rujna do lipnja, umjesto dosadašnjih maksimalno tri sata na dan tijekom četiri mjeseca. Hrvatska je usto jedna od rijetkih zemalja EU s osmogodišnjom obaveznom školom. Zamisao je produljiti obavezno obrazovanje na devet godina. Cilj je snažnije povezati rani i predškolski odgoj s osnovnoškolskim, pri čemu nam kao primjer mogu poslužiti Finska, Norveška i susjedna Slovenija".
7. Zdravstvo
Svi su ministri najavljivali reformu zdravstva, a nijedan ju nije uspio provesti. Lani je zemlju napustilo najviše liječnika dosad, njih 158. Ukupno je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine do sada emigriralo 1214 liječnika. To su mladi i obrazovani ljudi, pa se gubitak mjeri ne samo u padu kvalitete nego i u stotinama milijuna eura potrošenih na njihovo školovanje. Dugovi gomilaju. Bolnice imaju premale proračune, dostatne tek za plaće, a samo trećina građana doprinosima financira sustav, pa razliku pokriva država.