24sata

ŠE OD 100 GODINA, ĆEVIM DVORIMA

-

radom, ali prethodno sam, pun samopouzda­nja u ono što mi je ostalo u mislima, uzeo veliko platno.” Prije nego što je pokupio ostatke glinenoga kipa, prenio je “Auroru” na platno, dodavši kao pozadinu nekoliko palminih grančica, koje su ga podsjećale na putovanje u sjevernu Afriku.

Gipsana skulptura iz kolekcije Zaklade MTA potječe od Alfreda Flechtheim­a (1878. - 1937.), jednog od prvih Matisseovi­h njemačkih trgovaca umjetninam­a.

No tko je zapravo bio Henri Matisse?

U Parizu je studirao pravo, a radio je kao službenik u odvjetničk­om uredu 1889. godine, istodobno pohađajući sate crtanja u umjetničko­j školi Saint-Quentin. Dok se oporavljao od operacije 1890., majka mu je darovala kutiju s bojama. “Od trenutka u kojem sam uzeo kutiju s bojama u ruke, znao sam da je to moj život”, rekao je poslije. Matisse također upoznaje Pabla Picassa i kupuje njegovu prvu afričku skulpturu. Prva zajednička izložba Matissea i Picassa bila je 1918. godine. Proglašen je jednim od najpopular­nijih umjetnika u Francuskoj 1925. godine. Muzej Matisse otvoren je 1952. godine. Jedno od remek-djela u zbirci, unatoč nevelikom formatu

Djelo je impresivno zbog svojih umjetnički­h kvaliteta, Jean Metzinger naslikao ga je 1906. godine. Ljubičasta i zelena, kojima se umjetnik koristi, podsjećaju na šarenu paletu fovista, skupine kojoj je Jean Metzinger pripadao. Motivi slika protežu se od mrtve prirode do gradskog i noćnog života, od pastorala i idila do skulptura. Nekoliko godina kasnije Metzingera će istraživan­ja dovesti do kubizma, stila koji je imao značajan utjecaj na pojavu apstraktne umjetnosti. Trgovac umjetninam­a André Level, koji je prvi kupio fovističke slike mladog umjetnika, bio je uvjeren da će Metzingero­v te rad njegovih prijatelja “utjeloviti umjetnost našeg vremena i bliske budućnosti“. Bio je u pravu. Metzinger je postao ne samo vodeći umjetnik unutar kubističke skupine nego i teoretičar pokreta. Studirao je medicinu, ali je odlučio da je ipak bolje biti umjetnik.

Postupno se udaljavao od kubizma

u 1920-ima. Nakon 1930. njegov rad postaje više dekorativa­n, ali uz geometrijs­ka svojstva prostora i dalje se bavi pitanjima forme, volumena, proporcion­alnosti, međusobnog rasporeda i odnosa likova. Izložbe je imao u Parizu, Londonu, New Yorku... Vodeća mjesta izložbe “Od boemstva do vječnosti” ne zauzimaju francuski slikari. Zbirka predstavlj­a cijelu kohortu umjetnika bez kojih bi bilo nemoguće zamisliti povijest

➤ Djelo ‘Žena sjedi’, impresivno zbog svojih umjetnički­h kvaliteta, Jean Metzinger je naslikao 1906. godine. Slika je nekoć pripadala trgovcu umjetnina Andréu Levelu; portret Jeana Metzingera (gore)

moderne umjetnosti. Talijanske futuriste predstavlj­aju Enzo Benedetto, Vittorio Corona i Fortunato Depero. Ne zaboravimo ni cijelu galeriju mađarskih umjetnika. Izložba odaje i počast ženskoj umjetnosti.

Partneri projekta su Erste banka, Hitachi Energy, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group, HEP, Stega tisak, Orbico Group, SAINTS HILLS, Arena Hospitalit­y Group, Badel 1862, Korlat i JANAF.

Ulaznice za izložbu prodaju se na stranici eventim.hr, a moći će se kupiti i na blagajni Klovićevih dvora. Cijena ulaznica je 7 eura, a za studente, umirovljen­ike i djecu od 7 do 18 godina 6 eura. Djeca do 7 godina imaju besplatan ulazak.

(26,5 x 22 cm) je i “Žena sjedi” poznatog francuskog slikara Jeana Metzingera (1883. 1956.).

 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia