Hrvati poletjeli 7 godina nakon Amerikanaca
Američki izumitelji,
braća Orville and Wilbur Wright, 22. svibnja 1906. godine patentirali su leteći stroj.
Neprekidno radeći na različitim mehaničkim projektima i prateći znanstvena istraživanja, braća Wright pomno su pratila istraživanja njemačkog avijatičara Otta Lilienthala. Kad je Lilienthal poginuo u nesreći, braća su odlučila početi vlastite eksperimente s letenjem. Odlučni razviti vlastiti uspješan dizajn, Wilbur i Orville uputili su se u Kitty Hawk u Sjevernoj Karolini, mjestu poznatom po jakim vjetrovima. Wilbur i Orville "bacili" su se na posao pokušavajući osmisliti dizajn krila za let. Primijetili su da ptice okreću svoja krila radi ravnoteže i kontrole, pa su pokušali to oponašati, razvijajući koncept nazvan "savijanje krila". Poslije su dodali pogon. Tako su u prosincu 1903. godine prvi put poletjeli zrakoplovom na motorni pogon. Let je trajao samo 12 sekundi, a prijeđena udaljenost bila je manja od ukupne dužine modernog putničkog zrakoplova. No to je prvi put da se stroj teži od zraka s ljudskom posadom uzdignuo iznad zemlje. U Hrvatskoj je zrakoplov prvi put poletio gotovo sedam godina kasnije, 22. lipnja 1910. u Zagrebu. Radilo se o letjelici koju je konstruirao izumitelj Slavoljub Penkala. Letjelicom je upravljao Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot, koji je tad imao samo 18 godina. Let je izveden s uzletišta na Črnomercu, koje se nalazilo na vojnom vježbalištu austrougarske vojske uz Selsku cestu.
Prvi avion poletio je u Hrvatskoj 7 godina nakon američkog. Letjelicom je upravljao
Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot
U Penkalinu zrakoplovu Novak je uzletio još nekoliko puta, sve dok se nije oštetio.
Pastu za zube
koristili su još 500 godina prije Krista u Kini i Indiji; no moderne paste razvijene su početkom 19. stoljeća. Trebalo je proći mnogo vremena da se "presele" iz staklenki u koje se umakala četkica, u tubu, sve dok sin stomatologa dr. Washingtona Sheffielda, koji je imao tvrtku za prodaju proizvoda za oralnu njegu u New Londonu, u SAD-u, nije boravio u Parizu i primijetio umjetnike koji koriste sklopive metalne tube za boje i tinte. Pomislio je kako bi bilo zgodno staviti pastu za zube u sličnu tubu, rekao to ocu i nedugo nakon toga on je tržištu predstavio svoju tubu za pastu za zube. Na današnji dan 1892. godine Sheffield je dobio potvrdu o patentu tube koji je prijavio.
Henry Kennedy,
stolar i tapetar iz američke savezne države Philadelphije, na današnji dan 1841. dobio je patent za unaprijeđenu verziju naslonjača, odnosno fotelju koja se mogla razvući u ležeći položaj. Postigao je to uvođenje spiralne žičane opruge u naslonjač. Njegov izum omogućio je da se spusti naslon za leđa te sprijeda podigne dio koji služi za naslanjanje nogu. Tako se stolac koji se inače koristi u uredu ili za rad kod kuće sad mogao pretvoriti u ležaljku u kojoj čovjek može i predahnuti u pauzi posla. ■