Ako promjena ne bude, ljudi će odlaziti još masovnije. Bez promjena nema niti većih investicija, ulaganja, novih radnih mjesta i u konačnici većih plaća za radnike

čila da se ne boji jer čak i 83 posto građana traži reforme i smatra da su potrebne. - Ako promjena ne bude, ljudi će odlaziti još masovnije. Trošak poslovanja u Hrvatskoj je jednostavno previsok. Poslovanje otežavaju neprohodna administracija, neučinkovita javna uprava, stalne izmjene zakona i uvjeta, sporo pravosuđe i neujednačene sudske prakse. U takvim uvjetima teško je biti konkurentan. Naša inozemna konkurencija ima znatno bolje pozicije. Zato treba biti svima jasno da do većih plaća u Hrvatskoj vode samo promjene i reforme. Ako sve ostaje isto, neće biti ni investicija, ulaganja u poslovanje ni novih radnih mjesta - otvoreno je poručila Deranja. Ovim tempom Hrvatska će dostići razine BDP-a prije krize 2008. tek 2019. godine. Dakle, dok su drugi otišli naprijed, mi ćemo se veseliti što ćemo dostići razinu od prije 11 godina! Drugo zanimljivo predavanje na sličnu problematiku je također prošlo ispod radara šire javnosti. Ekonomski institut je predstavio istraživanje o mogućoj reindustrijalizaciji Hrvatske. I oni su iznijeli niz poraznih brojki. Primjerice, da je Hrvatska od treće najbogatije tranzicijske zemlje uspjela postati druga najsiromašnija. I to nije slučajno. Radi se očito o pogrešnim politikama povezanima s korupcijom. Industrija je na početku 1990. činila čak 24 posto BDP-a, a sad tek 12 posto. Pogrešno se vjerovalo da sve treba pogasiti i da će nam turisti sami donijeti novac. Rijetke su tvornice uspjele nastaviti uspješno poslovati i preživjeti pretvorbenu i privatizacijsku grabež. Hrvatska cijelo vrijeme pokušava potaknuti ulaganja subvencijama poduzetnika i to je svakako s jedne strane pohvalno. Svatko voli dobiti novac i to mu olakšava početak ili poslovanje. Samo je problem što novac za njih osiguravaju drugi građani i poduzeća. Analiza je pokazala da smanjenje poreza otvara čak pet puta više radnih mjesta nego subvencija istom tom industrijskom sektoru. Vlada je za sljedeću godinu odlučila povećati potrošnju za pet milijardi kuna, na 133 milijarde. A potrošnja će rasti i sljedećih godina. Ona će biti financirana većinom od poreza i ostalih davanja. Dakle, teško je očekivati neka veća porezna rasterećenja. A ako kojim slučajem prihodi zbog usporavanja gospodarstva padnu, ni postojeće visoko porezno opterećenje neće biti dovoljno. Taj put, bez drugih reformi, znači da ćemo i sljedećih godina održavati pristojno zaostajanje za konkurencijom, koje se jasno vidi na donjem grafu.