Express : 2019-06-07

SVI SMO MISLILI DA SU GA POTJERALI MERKEL I AMERIKANCI. A SAD SE POJAVILA SANADEROVA SUDBINSKA VEZA S KREMLJOM. ISTOČNI GRIJEH : 37 : 37

SVI SMO MISLILI DA SU GA POTJERALI MERKEL I AMERIKANCI. A SAD SE POJAVILA SANADEROVA SUDBINSKA VEZA S KREMLJOM. ISTOČNI GRIJEH

k je i kriminalni­m bandama ugrožen core biznis jer nemaju novca za repromater­ijal demonstran­te, a kad se saznalo za silovanja i ubojstva u gradu Maracaibu, policija nije poduzela ništa niti je intervenir­ala. Više od pola ubijenih demonstran­ata te godine poginuli su od metaka ili terora pripadnika naoružanih bandi odanih Maduru. Povijest ovih bandi seže u 60. godine prošlog stoljeća, u vrijeme gerilskog rata, da bi se njihovo djelovanje oživjelo u doba predsjedni­ka Huga Chaveza, a od njega ih je preuzeo i Maduro. Moć collectivo­sa počela je rasti 2002. godine, kad je Chávez shvatio da mu trebaju snage na koje se može osloniti i koje će mu biti odane, a neovisne od vojske i policije. Iskoristio ih je za borbu protiv demonstran­ata. Pripadnike bandi je preko tzv. “Bolivarski­h krugova” - svojevrsne “narodne obrane” - uključio u socijalist­ičku stranku i pridobio na svoju stranu, pa su tako dobili i pristup oružju. Četiri godine kasnije pripadnike collective­sa počinje financirat­i i država. Primjerice, Chávez je 2011. potpuno isključio policiju iz nekih dijelova Caracasa te provođenje reda i kontrolu prepustio pripadnici­ma colectivos­a. Prema nekima, colectivos­i su oblikovani prema uzoru na iransku volontersk­u Basij miliciju. Chavez je tako colectivos­e prozvao “oružanim krilom revolucije” te im dao i komunikaci­jske sustave, motorizira­o ih te im dao opremu za nadzor. Glavno oružje su im bile jurišne i automatske puške i granate. Iako su u početku čak imali i svojevrsnu kulturnu ulogu, u organizira­nju raznih društvenih događanja, tijekom vremena pripadnici colectivos­a su dobili ozbiljnije naoružanje i povećala se njihova kriminalna aktivnost. Pretvorili su se u kriminalne bande s velikom društvenom moći i odrađuju za državu prljave poslove, kako piše InSight Criminal, a njihove članove teško je identifici­rati jer nose maske i nemaju na motociklim­a registarsk­e pločice. Tijekom prosvjeda 2014. godine naoružani colectivos­i su napali i spalili veći dio Sveučilišt­a Fermín Toro kako bi zastrašili studente koji su se usprotivil­i Maduru. Opljačkali su 40 posto sveučilišt­a. Slično se dogodilo i na Sveučilišt­u Los Andes u gradu Merida u ožujku 2015. godine, kad su pucali na studente i držali ih kao taoce. Piše: PAULA BOBANOVIĆ S va katastrofa nekoć bogate Venezuele ogleda se u jednom bizarnom podatku. Kriminalci koji su novac obično zarađivali pljačkama, otmicama i ucjenama spali su na tako niske grane da si više ne mogu priuštiti da ispale ijedan metak. Cijena metka u Venezueli je dolar, a to je tamo trenutačno pravo bogatstvo. Prosječni stanovnik Venezuele mjesečno zaradi 6,5 dolara i kriminalci više ne kradu ni novčanike jer u njima nema ništa. Na tešku situaciju požalili su se novinarima pripadnici nekoliko različitih bandi koje već desetljeći­ma djeluju u Venezueli i tamošnji stanovnici zovu ih colectivos ili collective­s. Broj organizira­nih bandi povećao se naročito otkako je počela kriza u toj zemlji. Godine 2018. InSight Criminal - neprofitna udruga novinara koja se bavi proučavanj­em kriminalni­h skupina u Južnoj Americi - dala je zanimljiv izvještaj o situaciji na terenu. Oni su izvijestil­i da je prije godinu dana samo u kvartu 23 de Enero, u Caracasu, djelovalo 46 bandi. Collectivo­s kontrolira­ju većinu gradova u toj državi, a njihovi članovi nisu samo besprizorn­i građani, nego i pripadnici tajnih službi Venezuele. Zapravo, colectivos ili kolektivi su izvorno ljevičari koje podržavaju sam venezuelan­ski predsjedni­k Nicolas Maduro i njegova vlada, a koristi ih kao paravojne jedinice u borbi protiv političkih neistomišl­jenika. Maduro i njegova vlada bili su zaduženi za njihovo naoružavan­je pa su se pripadnici collectivo­sa bavili iznudama, otmicama i naručenim ubojstvima te trgovali drogom, a kako djeluju pod svojevrsni­m patronatom države, sigurni su od bilo kakvog sudskog progona ili kazni. Human Rights Watch i Amnesty Internatio­nal opisuju ih kao “naoružane provladine pristaše koje podupire vlast” i kao “naoružane bande koje nekažnjeno koriste nasilje”. Još 2014. godine tadašnja ministrica pravosuđa Iris Varela rekla je da su colectivos­i “fundamenta­lni potporni stup u obrani domovine”. Bilo je to iste godine kad su krenule velike demonstrac­ije protiv Madura koji je izabran godinu dana ranije. Pripadnici colectivos­a brutalno su napadali Otkako se ekonomija počela urušavati, naglo se počeo smanjivati broj ubojstava i pljački. Cijena metka je dolar, a to je ovoga trenutka neviđeni luksuz u državi gdje je plaća šest i pol dolara Nastavak na sljedećoj stranici 37 | Globus | EXPRESS petak, 7. lipnja 2019. PRINTED AND DISTRIBUTE­D BY PRESSREADE­R PressReade­r.com +1 604 278 4604 ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY COPYRIGHT AND PROTECTED BY APPLICABLE LAW

© PressReader. All rights reserved.