Da, tehnološki napredak čini Orwellov pakao bliži nego ikad

U većini članaka koji su objavljivani uoči 1984. godine uglavnom se nagađalo koliko se od Orwellove budućnosti ostvarilo - a slično se događa i ovaj put, povodom 70. obljetnice izdavanja tog iznimnog romana

Prije točno 70 godina, u lipnju 1949., objavljen je roman “Tisuću devetsto osamdeset četvrta” (“1984”), engleskog pisca Georgea Orwella, i ne postoji, čini mi se, nijedno književno djelo o kojem se toliko pisalo kao što je to slučaj s ovim romanom. Radi se o distopiji koja je, uz Huxleyev roman “Vrli novi svijet”, presudno utjecala na kanone distopije kao žanra. Ali se, također, radi o neupitnom klasiku moderne književnosti. Roman je utemeljen na autorovim osobnim iskustvima iz Španjolskoga građanskog rata, odnosno Drugog svjetskog rata, te sraza dva totalitarna sustava, njemačkog nacizma i sovjetskog staljinizma. Roman je, ipak, najpoznatiji po motivu Velikog Brata, odnosno savršenoj kontroli koja isključuje bilo kakvu privatnost. Također, tu su neprolazne parole “Rat je mir”, “Sloboda je ropstvo” ili “Neznanje je moć” te motiv izgradnje totalitarne svijesti stvaranjem novog jezika kojim se neće moći izraziti hereza.

George Orwell, pravim imenom Eric Arthur Blair, rođen je 1903. u Bangalu, Indija, gdje je njegov otac Richard radio u Državnom odsjeku za opijum. Njegova majka odvela ga je u Englesku u dobi od godinu dana. Nakon završetka studija u Etonu, Orwell se 1922. priključio Indijskoj kraljevskoj policiji u Burmi. Ondje je ostao šest godina, a potom se 1928. vratio u Englesku. O iskustvima života u Burmi Orwell piše u svom prvom romanu “Burmanski dani”, objavljenom 1934. Pseudonim George Orwell počinje koristiti 1933., što je poprilično zanimljiv fenomen: pisac izrazito lijevih ideoloških stavova za pseudonim je uzeo tipično konzervativne motive, po Georgeu, svecu zaštitniku Engleske, te po engleskoj rijeci Orwell. Jedna njegova rečenica na najbolji način naglašava taj raskorak između pseudonima i Orwellovih političkih stajališta: “Španjolski rat i ostali događaji 1936.-37. sve su promijenili i poslije toga sam znao gdje sam. Svaka ozbiljna rečenica koju sam napisao od 1936. izravno je ili neizravno napadala totalitarizam i branila demokratski socijalizam, barem ja to tako shvaćam.”

U svom autopoetičkom tekstu “Zašto pišem”, koji je objavljen 1946., četiri godine prije piščeve smrti, Orwell progovara o pisanju općenito te o vlastitom shvaćanju književnosti. On nabraja četiri glavna motiva za pisanje, od kojih su najinteresantnija dva, prvi i četvrti. Prvi i najvažniji motiv, piše Orwell, je “puki egoizam”, želja svakog pisca da se pokaže pametnijim, “da se o vama govori, da vas se sjećaju i poslije smrti, da se iskažete pred ostalima koji su vam se podsmijevali u djetinjstvu”. Četvrti motiv po Orwellovoj klasifikaciji u njegovu slučaju se pokazuje kao najvažniji, pogotovo za njegova dva najvažnija dje