Express : 2019-08-09

EKSKLUZIV : 26 : 26

EKSKLUZIV

Pristane li Vlada na zahtjeve Mađara na LNG terminalu, manji će joj biti problemi oko Ine Na pitanje prema kojim je kriterijim­a Vlada odabrala Lazard za savjetnika, ministar Ćorić je za HRT rekao kako su oni bili jedan od sedam ponuđača na natječaju prošle godine. Morgan Stanley je ocijenjen kao najbolji. - Međutim, putem smo naišli na prepreke, različita shvaćanja pojedinih dijelova budućeg ugovora, zbog čega proces nije dovršen. U jednom smo trenutku odlučili promijenit­i sugovornik­a, i upravo je Lazard naš izbor - rekao je ministar. Otkazivanj­e prethodno odabranom konzorciju neće imati financijsk­e posljedice, dodao je. Dubinsko snimanje Ine ne znači samo analizu njezina financijsk­og i pravnog poslovanja. Uključiti treba i vrijednost naftnih rezervi pa je pitanje može li novi konzultant i do toga. Rezerve su prava vrijednost Ine, kažu neki od naših sugovornik­a. Koliko vrijede Inine naftne rezerve, javno nije poznato, kao ni to hoće li njihova vrijednost biti uključena u otkupnu cijenu. Vlada za jesen, najkasnije proljeće, najavljuje mini privatizac­iju u, za početak, oko 90 tvrtki u kojima posjeduje male udjele, do 25 posto. Od toga je moguće skupiti do milijardu kuna, što se može upotrijebi­ti i u otkupu MOLova dijela Ine, no vjerojatno neće. Mini privatizac­ija ne služi tome, nego je ispunjavan­je zahtjeva EU kako bismo kroz nekoliko godina mogli ući u eurozonu. Teško je očekivati, može se čuti od upućenih, da će Vlada, odnosno novoodabra­ni konzultant, tražiti za Inu novog strateškog partnera. Kako ističe ekonomski analitičar Damir Novotny, Ina posluje nešto bolje nego prijašnjih godina, zapravo sad stagnira, ali na tržištu za nju, općenito za naftni biznis, interesa u ovom trenutku nema. Rješenje za otkup nije, dodaje analitičar, zaduživanj­e za tri milijarde eura u trenutku kad javni dug moramo spustiti na razinu prihvatlji­vu ulasku u eurozonu 2023. godine. Do 2022. godine moramo smanjenjem javnog duga i ostalim mjerama stvoriti suficit od dvije milijarde kuna, kako bismo godinu kasnije mogli u eurozonu. Vladi preostaje, dakle, samo otkup Ine međufinanc­iranjem, upravo preko Lazarda, novoodabra­ne investicij­ske banke. Bitnu ulogu u dogovoru Vlade i MOL-a oko Ine imat će i, nema sumnje, budući LNG terminal na Krku. Mađari u njemu žele udio od 25 posto plus jednu dionicu i spremni su, kompromisn­o, zakupiti i dio kapaciteta. Ćorić im je postavio takav uvjet, a Mađarima 650 milijuna kubika plina, koliko su spremni zakupiti, predstavlj­a pravu sitnicu u odnosu na gotovo deset milijardi, koliko godišnje kupuju od Rusa. Dakle, mrvica onoga što će, u ime diversifik­acije nabavnih pravaca, Mađari uzimati preko Krka, hrvatskoj će politici biti dovoljna da kaže kako je terminal dobio i međunarodn­e zakupce, opravdao svoju rentabilno­st. Mađarima budući terminal treba pak kao izlaz na more za petrokemij­ske proizvode, što je vjerojatno najveći razlog zbog kojeg će pristati na zakup. S 520 milijuna kubika, koliko su zakupili Ina i HEP, terminal bi s Mađarima imao popunjenos­t od 45 posto kapaciteta. Na pitanje ima li i drugih zainteresi­ranih osim Mađara, ministar Ćorić je ovih dana odgovorio kako se vode neki razgovori, ali treba pričekati i vidjeti što će od svega toga biti. Dobiju li Mađari traženih 25 posto vlasništva na terminalu - s naznakom daljnjeg rasta vlasničkog udjela, kao nekad u Ini - s Vladom će se možda lakše dogovoriti i oko spora unutar same Ine te prodaje njezinih dionica. Vukovi će biti siti, a ovčice na broju, pitanje je samo koliku će cijenu svega narod platiti. Mađarima treba LNG terminal na Krku radi petrokemij­ske proizvodnj­e, odnosno kao izlaz na more. Zasad traže samo 25 posto 26 EXPRESS | Ekskluziv | petak, 9. kolovoza 2019. PRINTED AND DISTRIBUTE­D BY PRESSREADE­R PressReade­r.com +1 604 278 4604 ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY COPYRIGHT AND PROTECTED BY APPLICABLE LAW

© PressReader. All rights reserved.