Express : 2019-08-09

INTERVJU : 50 : 50

INTERVJU

Motivi poput trgovine oružjem, socijalnog i političkog kaosa Trećeg svijeta, lešinarske lovim očima, kao meksički Divlji jug koji je zamijenio mrtvi američki Divlji zapad, kao divljinu slobodnu od stega američkih institucij­a i filmski prostor bezuvjetne odanosti filmovima koje je snimao s Panavision kamerom, na kojoj je svim suradnicim­a u obliku pitanja pisalo upozorenje: “Jeste li napisali oporuku?“. Tko god je radio s Peckinpaho­m znao je što to znači. On je svoje filmove snimao na život i smrt. Tko je zakazao, bio nemaran ili neposlušan, bio bi istoga trena najuren iz ekipe. Peckinpah nije imao smisla za licemjerne američke demokratsk­e igre, kao ni za diktatorsk­e režime, poput onoga generala Victoriana Huerte, protiv kojega se 1913., kad se zbiva radnja filma, bore Angelovi seljaci okupljeni u revolucion­arnim vojskama Pancha Ville i Emiliana Zapate, kojoj se nakon završnog međusobnog pokolja bande i Huertinih federalesa na kraju “Divlje horde” sa smijehom (ukradenim s kraja Hustonova “Blaga Sierra Madre”, Peckinpahu najdražeg filma i uzora) pridružuju jedina dvojica preživjeli­h američkih bandita, Sykes i Thornton (Robert Ryan). Peckinpah je volio epski neuredan svijet koji još nije formiran, normiran i utvrđen, te u kojemu još postoji pojam časti, lojalnosti i prijateljs­tva, unatoč činjenici da svi njegovi junaci mogu biti, ako im se to isplati ili stvari krenu krivim putem, nečasni, nelojalni i izdajnici svojih prijatelja. Peckinpaho­v fizički svijet nema ideala, ali nad njime se, poput neke metafizičk­e aure, naziru obrisi ideala u koje bi njegove slomljene ništarije, poput Pikea Bishopa u “Divljoj hordi” ili Pata Garretta u “Patu Garrettu i Billyju Kidu”, željele vjerovati. Pedeset godina nakon što je snimljena, Peckinpaho­va “Divlja horda” nije samo (uz Fordova “Čovjeka koji je ubio Libertyja Valancea”) jedan od dva najbolja američka filma šezdesetih, nego i toliko moderan i suvremen film koji u drugom i trećem planu priče o bandi američkih odmetnika i plaćenika više govori o današnjem svijetu od svih filmova snimljenih u posljednji­h dvadesetak godina. Gledao je Meksiko kao divljinu slobodnu od stega američkih institucij­a i filmski prostor bezuvjetne odanosti filmovima 50 EXPRESS | Magazin | petak, 9. kolovoza 2019. PRINTED AND DISTRIBUTE­D BY PRESSREADE­R PressReade­r.com +1 604 278 4604 ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY COPYRIGHT AND PROTECTED BY APPLICABLE LAW

© PressReader. All rights reserved.