UGA DOLAZI!
Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, upozorava na pogubne posljedice kuge
Štete po Hrvatsku bi u najgorem scenariju mogle iznositi milijardu kuna, koliko godišnje nosi domaće svinjogojstvo. Čavao u lijes bit će jeftina svinjetina iz dalekog uvoza
farmama domaćih svinja, a bolest je stigla i u Mađarsku, najizgledniji scenarij kaže da ćemo joj mi u Hrvatskoj odolijevati još koji mjesec, možda do kraja godine, no 2020. spasa više neće biti. Od zaraze iz Mađarske nas, paradoksalno, štiti Orbanova visoka žilet-granica podignuta 2015. godine kao zaštita od prelaska migranata. Štiti nas i Drava, no kako da je afrička svinjska kuga - za koju lijeka ni preventivnog cjepiva nema - stigla u Srbiju, iluzorno je očekivati da se iduće godine neće pojaviti i kod nas. Na snazi su već dulje pojačane zaštitne mjere, kako na farmama, tako i u lovstvu. Lovci su dobili blagoslov za odstrel čak 50 posto populacije divlje svinje, koju treba smanjiti na biološki minimum. Predviđa se da će se ta populacija oporaviti u roku od dvije godine, a što se pak događa na terenu - ima li krivolova, pa tako i krivolova ostalih divljih životinja, ni krivih ni dužnih, teško je znati. Protiv tolikog odstrela divljih svinja poi najveći europski proizvođači svinja, nakon toga biti osuđeni na jeftino, loše svinjsko meso iz Kine. Tim niskim cijenama, osim toga, naši proizvođači, kako sami kažu, ni u snovima neće moći konkurirati.
- Moje je mišljenje da će u slučaju pojave bolesti u zemljama s hiperprodukcijom svinjetine, a to su Danska, Nizozemska i Njemačka, biti zaustavljen njihov izvoz u Kinu, Vijetnam, Singapur, Tajland... Budući da smo mi jedna od rijetkih zemalja EU koje svinjetinu više uvoze nego izvoze, bit ćemo slaba karika u lancu 28 EU država, u koje će stizati lošije, jeftino svinjsko meso, poput vratine i carskog mesa, području - Bugarskoj Mađarskoj, Latviji, Moldaviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj i Ukrajini. Ušla je i u šest azijskih zemalja - Kinu, Koreju, Laos, Rusiju (azijski dio),Vijetnam i u Mianmar. Prisutna je i u južnoj Africi, dok je ime dobila po subsaharskoj Africi, u kojoj je endemična bolest. S divljih svinja na domaće farme bolest se u Europi proširila na Bugarsku, Moldaviju, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Slovačku i Ukrajinu. Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), bolest je u Srbiju službeno stigla 30. srpnja, a desetak dana kasnije na farme.