Express : 2019-10-04

SKRIVENA VRIJEDNOST IMOVINE ZARADA KAPETANA POPUT STIJEPE ŠUICE SEDAM MILIJUNA KUNA PRIHODA U 19 GODINA : 20 : 20

SKRIVENA VRIJEDNOST IMOVINE ZARADA KAPETANA POPUT STIJEPE ŠUICE SEDAM MILIJUNA KUNA PRIHODA U 19 GODINA

Škoro je kao kandidat desnog radikalnog spektra, ali on naginje protestnom bloku trirani u jednoj listi. Donekle iznimka od ovih “tijesnih ishoda” su predsjedni­čki izbori 2009. godine, ali u korist lijevog bloka, koji je ostvario nešto uvjerljivi­ju prednost. U drugom krugu je Ivo Josipović tad uvjerljivo pobijedio Milana Bandića, ali njega ne možemo (tad) okarakteri­zirati kao kandidata desnice i desnog centra (iako je dobio značajan broj glasova iz tog bazena). Dodatni argument kontra teze o nagnutosti hrvatske političke scene u desno jesu i ishodi posljednji­h nekoliko predsjedni­čkih izbora. Na izborima 2005. i 2009. kandidati ljevice su pobijedili s uvjerljivo­m prednošću (oba su osvojila po oko 1,4 milijuna glasova), a Kolinda Grabar Kitarović, kao kandidatki­nja desnog centra, vrlo je tijesno pobijedila Ivu Josipovića. Osim ova dva tipična bloka, u hrvatskoj politici od ranih 2000-ih prepoznaje se i treći, koji se ne može okarakteri­zirati kao klasični centar nego kao blok protestnih glasova. Njega karakteriz­ira potražnja za uvjerljivo­m alternativ­om cjelokupno­m establišme­ntu hrvatske politike, i lijeve i desne provenijen­cije. Taj segment biračkog tijela prvi se put mogao prepoznati na izborima za predsjedni­ka 2005. godine, kad je Boris Mikšić osvojio gotovo 18 posto glasova. Od tada gotovo na svim izborima “izranjaju” novi kandidati i liste koji pokušavaju artikulira­ti stavove i očekivanja tog biračkog bloka. A kako taj blok nema jasna očekivanja te stabilna i homogena stajališta koja je moguće dugo dosljedno predstavlj­ati, birači iz tog bloka su u stalnoj potrazi za novom artikulaci­jom svojih pozicija, zbog čega lako mijenjaju svog “predstavni­ka”. Na predsjedni­čkim izborima 2009. godine to mjesto zauzeo je Milan Bandić, dok su na parlamenta­rnim izborima 2015. i 2016. godine tu ulogu igrali Most i Živi zid. Na dvojim posljednji­m izborima ovaj segment dosezao je čak 20 posto biračkog tijela. Na nedavnim europarlam­entarnim izborima pojavio se novi glasnogovo­rnik tog segmenta, Kolakušić. Dinamika naše političke scene uglavnom je vezana uz promjene ključnih aktera u ovom segmentu. Nadolazeći predsjedni­čki izbori bit će prilika za novu provjeru ovih teza. Pri tome će ključni izazov biti odrediti mjesto u ovoj klasifikac­iji Miroslava Škore, kojeg su dosadašnja retorika i ljudi kojima se okružio smjestili na radikalni dio desnog spektra, ali s druge strane, on po svojoj biografiji i glavnim porukama naginje protestnom segmentu. 20 EXPRESS | Ekskluziv | petak, 4. listopada 2019. PRINTED AND DISTRIBUTE­D BY PRESSREADE­R PressReade­r.com +1 604 278 4604 ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY COPYRIGHT AND PROTECTED BY APPLICABLE LAW

© PressReader. All rights reserved.