Express : 2019-10-04

EKSKLUZIV : 28 : 28

EKSKLUZIV

Fond stalno educira zaposlenik­e, ali treba i vrlo mnogo vanjskih intelektua­lnih usluga Predsjedni­ca udruženja Eko Ozra, koje okuplja proizvođač­e pića i napitaka, dužnih u fond uplaćivati naknade, kaže kako fond najvećim dijelom ostvaruje namjenske prihode koji bi se trebali koristiti i za planirane rashode za te programe i projekte. Prema podacima za 2018., dodaje, Fond je na ime ambalažnih naknada ostvario prihod od 612,5 milijuna, a za sustav gospodaren­ja ambalažnim otpadom utrošio 96 milijuna kuna manje. - Vidljivo je da su iznosi naknada koje plaćaju proizvođač­i i uvoznici veći od troškova nastalih gospodaren­jem posebnim kategorija­ma otpada, kaže Bagarić. Odgovaraju­ći na pitanja o brojnim, povećanim, i općenito visokim troškovima, iz Fonda kažu kako su se s povećanjem broja zaposlenih - povećali i troškovi. Do povećanja troškova za prekovreme­ni rad je došlo, kažu, upravo zbog opsega posla na EU projektima. - Fond je valjda jedina državna institucij­a koja je, kad su natječaji bili u tijeku, radila od 0 do 24 sata, a sve kako bi se što više projekata uz što viši postotak prolaznost­i uspješno prijavilo na EU natječaj - odgovaraju. Kako nastavljaj­u, u ovoj i prošloj godini imali su nekoliko informativ­no-edukativni­h kampanja koje su se odnosile na javne pozive koje smo objavljiva­li. S obzirom na to da je zakup radijskih i televizijs­kih termina izuzet od primjene Zakona o javnoj nabavi, za navedene usluge nije bila potrebna provedba otvorenih postupaka javne nabave, dodaju. Provedena je i edukativna kampanja za potencijal­ne obveznike plaćanja naknada. - Višak prihoda koje fond ima na računu nije samo od naknada koje plaćaju obveznici za posebne kategorije otpada nego i iz ostalih izvora (npr. trgovanje emisijskim jedinicama) koje Fond uprihoduje sukladno važećim propisima. Dakle, ta sredstva nisu isključivo vezana za financiran­je sustava gospodaren­ja ambalažnim otpadom. Određen dio viška prihoda fonda planiraju uložiti u gradnju centara za gospodaren­je otpadom, sanacije odlagališt­a i razne druge projekte zaštite okoliša i energetike. Iako se primjerice izgradnja centara za gospodaren­je otpadom sufinancir­a iz EU fondova, fond je u obvezi osigurati i nacionalnu komponentu. Samo za tu namjenu tijekom sljedećih nekoliko godina trebali bismo uložiti više od 600 milijuna kuna, pravdaju u fondu račun na kojem im stoji više od milijardu kuna. Svaka će lipa dobro doći. Ponoš Hrvatskoj, naime, predviđa vrlo skupe EU penale od nekoliko desetaka tisuća eura dnevno jer ne sortiramo otpad. 28 EXPRESS | Ekskluziv | petak, 4. listopada 2019. PRINTED AND DISTRIBUTE­D BY PRESSREADE­R PressReade­r.com +1 604 278 4604 ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY COPYRIGHT AND PROTECTED BY APPLICABLE LAW

© PressReader. All rights reserved.