U Hrvatskoj je sve više gay obitelji sa sretnom djecom...
Udruga Dugine obitelji okuplja, baš poput duge, “šarene” obitelji koje čine mama i mama, tata i tata i njihova djeca - istospolni roditelji biološkog, posvojenog ili udomljenog djeteta... Objavili su drugu slikovnicu namijenjenu djeci u tim obiteljima, kojoj je svrha, kako kaže koordinator Udruge Daniel Martinović, međutim, i svijet učiniti boljim.
Express: Predstavili ste drugu slikovnicu, ‘MOJA DUGINA OBITELJ NA IZLETU’, čIJI STE I AUTOR. KOME JE ONA NAMIJENJENA, O čEMU govori i kakve su dosadašnje reakcije na prvu slikovnicu, ‘Moja dugina obitelj’, OBJAVLJENU U SIJEčNJU PROšLE GODINE?
U novoj slikovnici Roko sa svoje dvije mame ide na izlet u muzej, dok Ana sa svojih dva tate posjećuje park prirode. Na izletu maštaju o svojoj budućnosti, a nakon toga se druže sa svojim bakama i djedovima kojima prepričavaju doživljaje. Kroz slikovnicu djeca uče o pravilima ponašanja u mjestima na koja idemo na izlet i što mogu očekivati u muzeju ili parku prirode. Dakle, jedna sasvim obična slikovnica, namijenjena djeci koja žive s roditeljima istog spola. S tim slikovnicama želimo pripremiti svijet koji će biti bolji našoj djeci. Unatrag nekoliko godina shvatili smo kako uopće nema literature za djecu, na hrvatskom jeziku, koja žive u obiteljima s istospolnim roditeljima, pa smo odlučili jednu takvu slikovnicu, sad i drugu, napraviti sami. Iznenadilo nas je, međutim, koliko je hetero roditelja za njom također posegnulo. U povratnim informacijama koje smo od njih dobili, naime, doznali smo da im je trebalo dječje štivo kroz koje će svojoj djeci objasniti da postoje različite obitelji, ali prvenstveno da postoje dečki koji vole dečke i djevojke koje vole djevojke.
Express: JESU LI SLIKOVNICE TRAžENIJE U VEćIM GRADOVIMA ILI SE čITAJU I U MANJIM SREDINAMA?
Jednako. Nema pravila. Čitaju se u cijeloj Hrvatskoj, stigle su čak i u knjižnice, primjerice u Osijek ili Sisak. Javilo nam se i mnogo ljudi koji su se iselili u Irsku, Njemačku, SAD, koji je ondje čitaju svojoj djeci. Slikovnice su besplatne, dostupne i on-line i u tiskanom izdanju, a nastale su uz pomoć donacija, uz koje onda dalje i slikovnica ide kao poklon. Planiramo i nove nastavke.
Express: TKO čINI DUGINE OBITELJI?
Najjednostavnije rečeno, to su u pravilu obitelji s istospolnim roditeljima, odnosno istospolni parovi koji imaju ili tek planiraju imati djecu. Mi im pomažemo s besplatnim pravnim savjetima, radionicama, na različite načine. Do prije nekoliko godina, primarno do Zakona o životnom partnerstvu 2014., to su bili razvedeni ljudi s djecom iz brakova, u vezi s istim spolom, no sad su to različite kombinacije - istospolni parovi s biološkom djecom iz bivšeg braka, odnosno veze, oni u kojima je jedan od partnera kao samac posvojio dijete, ženski parovi koji su dijete začeli u nekoj od inozemnih klinika - sa spermom poznatog ili nepoznatog donora, gay i lezbijski parovi koji, u četvero, imaju zajedničko dijete, ženski parovi u kojima je jedna od majki začela dijete sa spermom donora iz donatorske klinike u Danskoj i slično.
Iako u javnosti i dalje postoji negativan stav prema istospolnim parovima, na mikrorazini okolina takve obitelji itekako prihvaća. Obitelj liječnice i učiteljice u jednom
malome mjestu je jako poštovana, kaže Daniel
Šareni smo, baš kao duga. I sve nas je više, odnosno sve češće javno progovaramo. Mnogi parovi žive zajedno po deset, pa i više od 20 godina, i dosad se nisu pojavljivali u javnosti, što se mijenja. Mediji su puno pomogli, filmovi, serije, i makar se mnogi roditelji još boje za svoju djecu, ipak u sve većem broju javno progovaraju.
Express: I vi sami imate duginu obitelj?
Imam, i jako smo sretni i zadovoljni s našom malom obiteljskom zajednicom. Prije ulaska u cijelu priču svi smo puno razgovarali i promišljali o mogućnostima, i evo već nekoliko godina sve funkcionira i bolje nego očekivano. Sve je više nas, ‘takvih’ sličnih priča, i sve više kako se i zakoni mijenjaju nabolje.
Express: Što se zakona tiče, u kojoj su fazi mnogobrojne tužbe Ustavnom, kao i Upravnom sudu, zbog nemogućnosti gay registriranih parova da udomljavaju djecu? Žena sama, ili muškarac, može biti udomitelj, ali ne i ako je u registriranom životnom partnerstvu.
Tako je. Na Ustavnom sudu je nekoliko tužbi zbog diskriminacije. Na Upravnom je pak slučaj muškog para koji je prošao, kao samci, pojedinačno, proces evaluacije za posvajanje i, zajednički, za udomljavanje djeteta, ali ih je država na samom kraju zaustavila. Zadnja njihova točka može biti Europski sud za ljudska prava, koji je dosad već presudio protiv Francuske i Austrije u korist tužitelja u sličnim slučajevima. Čak je i protiv Hrvatske Europski sud za ljudska prava prije nekoliko godina presudio da je država diskriminirala jedan lezbijski par u slučaju gdje je tema bila nepovoljno postupanje u odnosu na hetero parove. Naše vlasti to jako dobro znaju, ali takvu sudsku praksu trpaju pod tepih. Ustavni sud će, očekuje se, do kraja godine odlučiti o (ne)ustavnosti Zakona o udomiteljstvu. Općenito, imamo političare koji, privatno, jedno misle i govore, a drugo javno, dok im se stavovi pogotovo razlikuju kad govore u Hrvatskoj i negdje vani, primjerice u Europskom parlamentu. Zato i inozemne organizacije, jer službenim izvorima ne vjeruju, podatke o stanju LGBTI zajednice traže od nas, udruga, kako bi mogli steći pravi dojam onoga što se u Hrvatskoj događa.
Express: A što se događa, s kakvim se problemima dugine obitelji i dalje suočavaju te je li situacija bolja nego prije, primjerice, prije pet godina?
Bolja jest, ali dobra još nije, problema je i dalje puno. Osim što smo kao registrirani parovi diskriminirani u odnosu na samce i hetero parove kod posvajanja i udomljavanja, našoj se pravnoj službi javljaju i žene u istospolnim registriranim partnerstvima kod kojih je dijagnosticirana neplodnost, no baš zato što su u partnerstvu nemaju pravo na medicinski potpomognutu oplodnju. Da su same ili u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici s muškarcem, imale bi, a ovako ne. Riječ je, dakle, o zdravstvenom problemu koji žena u braku ili žena bez partnera može liječiti o trošku zdravstva, a žena koja je svoje partnerstvo legalizirala s drugom ženom ne može. Ni to se neće promijeniti dok god netko ne tuži državu, ali ljudima koji samo žele normalan, miran život, nije do dugogodišnjih pravnih bitki i iscrpljivanja. Radije zato odu u neku inozemnu kliniku na liječenje i postupak. Ima kod nas liječnika koji se zalažu za promjene, jer se i njima to isplati, ali nema pomaka. Umjesto da novac, koji parovi troše, ostaje u Hrvatskoj, zarađuju ga klinike vani.
Express: Puno je i administrativnih problema s kojima se istospolni parovi suočavaju?
Da, primjerice ako se u obitelji Hrvatice i
i otežavati.
Express: JESU LI KOD NAS PROVEDENA ISTRAžIVANJA O DJECI U DUGINIM OBITELJIMA I šTO su pokazala?