Monsieur Gaël F. Veyssière o vezi Francuza i Hrvata, ali i o pomirenju Srbije i Hrvatske
‘Svi se divimo načinu na koji se Hrvatska suočila s krizom. Imali ste najteže predsjedanje od svih dosadašnjih. Mogao bih dugo o ovoj temi, ali postigli ste uspjeh i prije korona krize’
Paket pomoći od 10 milijardi za oporavak, ulazak u čekaonicu za euro, potres u Zagrebu,
Veleposlanik Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Nj. E. g. Gaël François Veyssière, progovorio je u Expressu o odnosima između Francuske i Hrvatske, ali i o pomirenju Srbije i Hrvatske. Priznao je da ga je pogodio potres te je pozdravio odlično predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a. Gaël François Veyssière bio je šef kabineta troje ministara zaduženih za europske poslove u vrijeme francuskog predsjednika Macrona, a u Hrvatsku je došao kako bi s hrvatskim vlastima surađivao tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem ministara EU-a te pripremao francusko predsjedanje Vijećem ministara EU-a, koje će biti 2022. godine.
Express: Kako komentirate hrvatski ULAZAK U čEKAONICU ZA EURO, ODNOSNO U EUROPSKI TEčAJNI MEHANIZAM, JE LI HRVATska spremna na to?
Hrvatska je upravo ušla u ERM II, koji je priprema za uvođenje eura. To je svakako odlična vijest za vas s obzirom na to da se već dobar dio hrvatske ekonomije odvija u eurima, ali to je isto tako odlična vijest i za eurozonu. Hrvatska je postigla vrlo dobre rezultate na gospodarskom polju i na području javnih financija. Lijepo je vidjeti da su, unatoč ovoj krizi koja je zahvatila sve europske zemlje, vrata eurozone ostala otvorena. I na tom putu Francuska je u potpunosti podržavala Hrvatsku.
Express: JESU LI FRANCUSKA I HRVATSKA PRIJATELJI?
Prije svega, riječ je o dugotrajnoj vezi koja seže barem od doba Luja XIV. Svima nam je poznata priča o kravati - kako su se Hrvati borili za francuske kraljeve i zahvaljujući vama danas imamo kravatu. Jednako snažne odnose imali smo i tijekom Ilirskih pokrajina, kad je Francuska oslobodila dio hrvatskog teritorija od Austrijanaca. Imali smo i važnih povijesnih ličnosti koje nas povezuju, poput Ruđera Boškovića, isusovca, znanstvenika i prosvjetitelja, koji je po rođenju bio Hrvat, ali u duši Francuz. A danas nam je zajedničko to da imamo istu viziju Europe koja je snažna, nezavisna i koja se modernizira.
Express: KAKO OCJENJUJETE HRVATSKO PREDSJEDANJE VIJEćEM EU-A I šTO BISTE IZDVOJILI KAO NAJVEćI USPJEH?
Svi se divimo načinu na koji se Hrvatska suočila s krizom. Naime, imali ste najteže predsjedanje od svih dosadašnjih. Mogao bih dugo pričati o ovoj temi, no jedna od glavnih stvari koju bih izdvojio jest uloga koju je Hrvatska imala u koordinaciji između zemalja članica Europske unije i Europske komisije vezano za upravljanje krizom izazvanom korona virusom. Organizirane su važne videokonferencije između ministara zdravstva, ali i mini
stara obrazovanja, ministara socijalnih politika ili pak kulture. Moram dodati da je Hrvatska postigla veliki uspjeh i prije ove korona krize, a to je uređenje pitanja Brexita. Michel Barnier imenovan je odgovornom osobom za odnose EU-a s Ujedinjenom Kraljevinom u sljedećem razdoblju. I, naravno, među ovim uspjesima svakako treba spomenuti i Zagrebački summit.
Express: Poznato je da je Francuska bila jedna od država članica EU-a koja je u jesen 2019. blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Što se dogodilo da je šest mjeseci kasnije Pariz promijenio mišljenje?
Kad je u pitanju proširenje EU-a, napredak je također postignut zahvaljujući Hrvatskoj, iako se ne može reći da ga je samo Francuska blokirala, radilo se o još nekoliko drugih zemalja. Međutim, to ne možemo nazvati vetom, nego problemom koji su Francuska i te zemlje imale u pogledu toga da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji omogući otvaranje pregovora s EU-om bez prethodne reforme politike proširenja. Upravo je pod hrvatskim predsjedanjem postignut dogovor o reformi pregovaračkog sustava, koji je sad zahtjevniji, ali zato, s druge strane, i velikodušniji. U tom kontekstu dano je zeleno svjetlo za ove dvije države. I upravo je zbog toga Zagrebački summit bio veliki uspjeh za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, ali i za Europu i Hrvatsku, s obzirom na to da je organiziran pod hrvatskim predsjedanjem Vijećem ministara i da je Hrvatska imala važnu ulogu u postizanju dogovora o reformi politike proširenja. Trenutačno smo u razdoblju njemačkog predsjedanja Europskom unijom i također imamo puno pitanja na kojima trebamo raditi, a među glavnima će biti vladavina prava, održivi razvoj, višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. i plan gospodarskog oporavka. O posljednje dvije teme raspravljalo se prošli tjedan u Bruxellesu.
Express: Kako Francuska gleda na činjenicu da su Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska bile protiv toga da Hrvatska dobije paket pomoći od 10 milijardi eura za oporavak?
To je svakako paket koji podržavamo jer je upravo ovaj plan gospodarskog oporavka rezultat inicijative koju su pokrenuli francuski predsjednik Macron i njemačka kancelarka Merkel 18. svibnja. Paket je
21. srpnja usvojen i od strane 27 država članica Europske unije u iznosu od 750 milijardi eura, od kojih 390 milijardi bespovratnih sredstava i 360 milijardi u obliku zajmova. Pritom je važno napomenuti kako će veći dio ovoga novca biti bespovratan, što će pomoći zemljama koje su najviše pogođene krizom, a Hrvatska je treća zemlja koja je pretrpjela najteže posljedice krize uzrokovane korona virusom, ali i potresom. Tako će se ublažiti negativni učinci krize i ujedno pomoći gospodarstvu. Za Hrvatsku je važno krenuti prema održivom turizmu, ali i težiti gospodarstvu koje neće toliko ovisiti o turizmu. Rasprava je uglavnom bila usredotočena na pitanje omjera između zajmova i bespovratnih sredstava te na načine donošenja odluke vezano za oslobađanje sredstava, posebice sa zemljama koje ste spomenuli. Nikad nije lako postići dogovor o ovim temama, ali uz odlučan europski angažman je moguće - to se upravo dogodilo na posljednjem Europskom vijeću koje se održalo od 17. do 21. srpnja i koje je bilo najdulje u povijesti, ali koje je omogućilo dogovor o planu gospodarskog oporavka zajedničkim zaduživanjem koje će biti vrlo važno za cijelu Uniju, pa tako i za Hrvatsku. Ovo je povijesni korak!
Express: Koliko Francuza trenutačno ljetuje u Hrvatskoj, odnosno koliko će ih doći?
Teško je predvidjeti. Prošle godine Hrvatsku je posjetilo 700.000 francuskih turista, što je najveći broj do sada. I sad ih trenutačno ima u Hrvatskoj, no treba spomenuti da su ovom krizom najviše pogođeni all inclusive hoteli, a to nije vrsta odmora za koji se Francuzi najčešće odlučuju. Mi volimo aktivan odmor, druženje s ljudima, istraživanja povijesnih spomenika... Mislim da će se broj Francuza povećavati jer moramo uzeti u obzir i da su tek posljednjih 20-ak dana uspostavljeni izravni letovi između Francuske i Hrvatske. Ali sigurno je da će ih biti puno manje nego prethodnih godina.
Express: Podržali ste projekt ‘Dobar susjed’, koji će uskoro zaživjeti u Hrvatskoj i koji je rezultat suradnje Francuske i Hrvatske.
Riječ je o projektu poznate francuske grupacije Legrand, koji je usmjeren na starije osobe kako bi im se omogućilo da mogu što dulje ostati živjeti kod kuće umjesto da idu u staračke domove. To su rješenja koja su u Francuskoj već uvelike prihvaćena i mislim da postoji potencijal da se razviju i u Hrvatskoj. Naime, puno je Hrvata koji rade u inozemstvu, a njihovi roditelji ostaju u Hrvatskoj. Uz pomoć projekta ‘Dobar susjed’ lako i brzo mogu dobiti informacije o svojim roditeljima te znaju da će im se, u slučaju pada ili slično, odmah pomoći. Tako se svi osjećaju sigurnije. Osobno mi je stalo do ovoga projekta jer sam se na primjeru vlastite bake, koja je koristila takav proizvod, mogao uvjeriti koliko je bio koristan.
turizam... O svemu tome razgovaramo s veleposlanikom Francuske Republike u RH
Express: Kako gledate na situaciju u Srbiji?
Predsjednik Macron i kancelarka Merkel, kao i Joseph Borell, angažirali su se po pitanju pokretanja dijaloga između Srbije i Kosova tijekom videokonferencije 10. i 12. srpnja. Srbija napreduje na putu prema EU. Put je dugačak i spor, ali napreduje. Važno je da se pritom poštuju svi principi. Uvjereni smo da će se, baš kao što su to Francuska i Njemačka učinile, i Srbija i Hrvatska uspješno pomiriti unutar EU-a. Razumjet ćete da kao francuski veleposlanik u Hrvatskoj, a ne u Srbiji, ne mogu dublje ulaziti u ovu temu.
Express: Kako Vam je u Hrvatskoj, došli ste u Zagreb prošlog ljeta?
Kao i svima vama, i moj trenutačni život u Hrvatskoj drugačiji je od onoga što sam zamišljao, kako zbog korona virusa, tako i zbog potresa.
Express: Čini mi se, kroz razgovor, da vas je potres jako pogodio.
Da, naravno da me je pogodio. U trenutku potresa sam bio kod kuće, potres me je probudio. Nasreću, ništa se nije dogodilo, Rezidencija je novija zgrada od zgrade veleposlanstva, koja datira iz 1903. godine i prilično je oštećena. Potres me iznenadio i prvo na što sam pomislio bilo je jesu li moji kolege iz veleposlanstva u redu i jesu li ozlijeđeni. Nasreću, nitko nije ozlijeđen, ali zgrada veleposlanstva morala je zbog oštećenja biti zatvorena nekoliko tjedana i još nas očekuju radovi. Naravno, pomislio sam i na francusku zajednicu te sve naše hrvatske prijatelje. Još jedna zgrada koja je pogođena potresom, među ostalima, i ona je Francuske alijanse, koja je nezavisna institucija. Trenutačno se nalazi u teškoj situaciji, ne samo zbog potresa, nego i zbog korona krize, jer zbog novonastale situacije ljudima postaje sve teže plaćati tečajeve. Veleposlanstvo je pomoglo, ali to nije dovoljno te je Alijansa pokrenula kampanju kojom poziva sve svoje bivše učenike da se mobiliziraju. U potpunosti je podržavam.
Nije mi bilo ni na kraj pameti da ću
25. ožujka biti u zračnoj luci kako bih dočekao opremu koju je francuska služba civilne zaštite poslala kolegama u Hrvatskoj