Stručnjak za urote dr. Blanuša upozorava da nema sustava koji je otporan na teorije zavjere
U Hrvatskoj, pokazuju naša istraživanja od 2007. naovamo, od 85 do 90 posto građana vjeruje u barem jednu lokalnu teoriju zavjere. Ali slično je i drugdje...
Virus “pušten” iz laboratorija, cjepivo kao čip Billa Gatesa i 5G mreža u maskama, samo su djelić velikih teorija zavjere koje su uzele maha u korona pandemiji. Te su teorije, međutim, s nama otkad je svijeta i vijeka, ne samo u totalitarnim i autoritarnim režimima, nego i u demokraciji. O tome što je podloga za njihovo nastajanje, a što pogonsko gorivo koje ih održava na životu, za Express govori dr. sc. Nebojša Blanuša, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Predavač je kolegija “Politička psihologija”, “Socijalna psihologija” i drugih, autor knjige “Teorije zavjera i hrvatska politička zbilja 1980. - 2007.”.
nanosti Sveučilišta u Zagrebu, o povijesnom naslijeđu teorija zavjera koje danas haraju!
Express: Razgovarat ćemo i o toj knjizi, tj. starim teorijama zavjere, no recite prvo imamo li ih danas više nego nekad?
Puno ih je više postalo dostupno i u optjecaju s razvojem društvenih medija, da. Postale su dostupnije, puno brže se šire i za razliku od prijašnjih desetljeća, kad su se sporije razvijale, optjecaj i život jedne teorije zavjere danas je kraći. S druge strane, neke se od njih s vremenom reaktiviraju, neke teorije stare i po nekoliko stotina godina danas se pojavljuju u znatno širem ideološkom kontekstu, pa čak i na razini religijskog kulta. Javljaju se motivi i metafore koji su se prije pojavljivali, primjerice elementi antisemitskih teorija zavjere iz srednjeg vijeka, kad su Židovi optuživani za ritualna ubijanja djece. I danas postoje pokreti, kao npr. QAnon, koji tvrde da u SAD-u godišnje nestane 800 tisuća djece, ali ne kažu i to da ih 95 posto biva pronađeno.
Express: Kad i zašto nastaju teorije zavjere, što su obrasci njihova nastajanja?
Kad se svijet mijenja i pogađa mnogo ljudi u egzistencijalnom i u pogledu stvaranja smisla, ljudi imaju potrebu objasniti si što se zapravo zbiva. Nalaze se u, često, djelomičnom informacijskom vakuumu i dilemi kome vjerovati, u kakva objašnjenja mogu vjerovati, Traže informacije i nastoje uspostaviti barem iluzornu kontrolu vlastitog života tako da budu ‘u istini’, ‘sigurni’ što se u svijetu zbiva.
Express: Ali sad, konkretno, imamo službenih informacija napretek, svakodnevno, zašto to nekima nije dovoljno?
Živimo u vremenu u kojemu ljudi sve manje vjeruju službenim izvorima informacija zbog različitih afera u kojima je ekspertno znanje zloupotrebljavano, a oni koji u većoj mjeri proizvode ili vjeruju teorijama zavjera, kod neke nekonzistentne ili nevjerodostojne službene informacije ‘zakvače’ se baš za njezin odstupajući dio. Tako priča krene i može zaintrigirati ostale.
Express: A takvih je nedosljednih informacija dosad u koroni bilo puno, no uglavnom jer je virus bio nepoznat. I sami su znanstvenici priznali da tek uče o njemu.
Neka su nekonzistentna ponašanja i politizacija Stožera doveli do toga da dio ljudi pomisli da je riječ o nevjerodostojnosti odgovornih osoba. Svaki put kad se svijet okrene naglavce i postoji kriza koja za mnogo ljudi može značiti značajnu promjenu života, teorije zavjera su izrazito prisutne. Prije Francuske revolucije bile su raširene tzv. pobune gladnih, koji su aristokraciju optuživali da je sakrila zalihe usjeva ili ih prodala u inozemstvu za vlastiti profit. Zatim uzmimo Francusku revoluciju, o čijim uzrocima je vrlo brzo nastala i danas prisutna teorija zavjere o iluminatima i masonima kao zavjerenicima protiv oltara i trona, a počela je zapravo zbog nepodnošljivosti tadašnjeg režima i neimaštine u kojoj je ostavljao mnogobrojne članove društva, neprihvatljivosti režimskog načina interpretiranja svijeta koji je slobodu projicirao isključivo u zagrobni život, uspona prosvjetiteljstva, rasta buržoaske klase koja je revoluciju predvodila itd. To su sve toliko kompleksni događaji koje teorija zavjere onda pojednostavljuje. Razloge nastanka ove teorije zavjera treba tražiti i u ideološkim motivima poraženih. Danas, kad je velikom broju ljudi šira slika svijeta i svakodnevice izrazito virtualizirana i oprisutnjena uglavnom putem medija, tj. sve većeg broja izvora raznih informacija, koje su tu često zbog nečijeg ekonomskog interesa, ne mogu biti sigurni kome vjerovati. Uz malo tehnologije, imaju mogućnost lako se okrenuti alternativnim izvorima informacija i ljudima koji slično razmišljaju, iako njihova argumentacija može biti pogrešna u objašnjavanju problema s kojima se suočavaju.
Express: I onda teorije zavjere stvaraju homogenu masu u kojoj se pojedinac sigurnije osjeća?
Svijet im se onda čini predvidivijim.
Kao kad imate skupinu prijatelja koji se međusobno podržavaju u mišljenjima i stavovima, samo je ovdje riječ o fenomenu echo-chambera koji im omogućuje da selektivno osnažuju vlastite stavove koje onda nemaju potrebu provjeravati. Međutim, pitanje je znaju li uopće i mogu li znati tko sačinjava takve virtualne zajednice.
Express: Da nismo možda mi, koji ne vjerujemo u teorije zavjere, u krivu?
Postoje opravdane i neopravdane teorije zavjera. Recimo, nacisti su vjerovali u neopravdanu teoriju zavjere o autentičnosti Protokola Sionskih mudraca koji opisuju navodnu židovsku zavjeru da zavladaju svijetom. Zbog te su teorije zavjere napravili najkrvoločniju zavjeru svih vremena, Holokaust. Barem do polovine 1942. se u svijetu nije znalo za logore istrebljenja. To je bila prava zavjera. U nju ljudi također nisu u početku vjerovali jer su razmjeri zločina bili nezamislivi.
Država je ta koja može odrediti sankcije. S druge strane, ljude, a naročito mlade, treba
Postojeća politička klasa i religijski predstavnici sve čine kako bi se u Hrvatskoj odgajali podanici, a ne kritični i odgovorni građani. To je politički kratkovidno
Express: Zašto danas toliki napad na stručnjake koji priznaju da još sve ne znaju? Vjerujemo pjevačima koji tvrde da nas svjetska elita želi pratiti preko cjepiva, a ne vjerujemo ljudima školovanima za virus?
Zato što su u prošlosti isto tako razni stručnjaci i oni koji su se tako predstavljali, naročito oni koji su bili povezani s farmaceutikom, sudjelovali u nekim vrlo sumnjivim radnjama kojima su opravdavali određene lijekove, zataškavali štetne nuspojave, fabricirali rezultate istraživanja i slično. To su istaknuti događaji kojih se ljudi lako mogu prisjetiti i zaključiti kako su stručnjaci dio farmaceutske elite, tj. zavjere. QAnon, internetska zajednica onih koji tvrde da je Trump mesija koji će Ameriku i svijet (s J.F.K. jr., koji je po njihovoj interpretaciji živ) spasiti od moćnika-pedofila koji kroje svjetski poredak, koristi slične interpretacije, populistički okvir u najširem smislu - mi smo neokaljani i čisti narod koji se mora boriti protiv korumpiranih elita u čijoj ekipi ‘igra’ skupina znanstvenika na plaći iste te elite kako bismo sadašnji kaotični svijet pretvorili u utopiju vječnog mira,
Express: Svaka kriza i krivnja moraju biti personalizirani? Zašto virus ne može biti samo virus, nastao u prirodi?
Zato što ljudi žele utvrditi uzrok i spontano, naročito kad govore o negativnim ponašanjima drugih ljudi, to pripisuju njihovim osobinama i osobnim namjerama. U teorijama zavjere događa se personalizacija nauštrb razmatranja širega konteksta i mogućih anonimnih procesa. Osnova teorije zavjere je da prenaglašava utjecaj mogućih ili percipiranih aktera i onda se događa interpretacijski kratki spoj - nije se nešto dogodilo zbog nečije pogreške ili nečega što nitko zapravo ne može kontrolirati, nego namjerno, jer su ‘oni’ tako htjeli.
Nakon smrti Josipa Broza
Tita izašao je niz panegiričnih tekstova o njemu i njegovoj borbi protiv različitih grupacija koje su ‘zastranjivale’ s njegova puta
Express: Je li demokracija bolja podloga od totalitarnih sustava ili teorijama zavjere jednako odgovara kad je informacija previše i premalo?
Totalitarni i autoritarni sustavi često koriste teorije zavjere s pozicije moći. Nacizam, i staljinizam, primjerice, ali nisu ni demokracije cijepljene protiv takvog stava, sjetimo se samo makartizma u vrijeme Hladnog rata ili današnje situacije u SAD-u. U socijalističkoj Jugoslaviji su komunističke elite često koristile teorije zavjere. Nakon Titove smrti izašao je niz
panegiričnih tekstova o njemu i njegovoj borbi protiv različitih grupacija koje su ‘zastranjivale’ s njegova puta, tj. načinu na koji se obračunavao s različitim tendencijama i frakcijama. Kako je sustav bio sve manje efikasan, a ekonomska kriza dublja, pojavljivalo se sve više takvih neprijatelja. Negdje pred kraj 1980-ih bilo ih je više od 20. Tijekom 1980-ih se unutar različitih republika razvija ideja kako je sustav bio uređen tako da ide nauštrb upravo vlastitog naroda. Takvi narativi bili su prisutni u gotovo svim bivšim republikama, a u tom smislu najelaboriranija teorija zavjere na ovim prostorima bio je Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti iz 1986. godine. Jako je zanimljiv način na koji je pisan taj tekst. Sastoji se od dva dijela - prvi opisuje situaciju u Jugoslaviji, a drugi položaj srpskog naroda u Jugoslaviji. U prvom dijelu je elaborirana marksistička ekonomska analiza koja govori za to vrijeme tipičnim jezikom i svojevrsna je početna legitimacija za prihvaćanje drugog dijela, koji se pokazao puno zapaljivijim. U drugom se dijelu pojavljuju sve druge nacije sa zakrvavljenim rukama, eksploatatori, i tvrdi se da je u osnovi riječ o zavjeri Tita i Kardelja, kojima je ključ politike bila sintagma: ‘Slaba Srbija - jaka Jugoslavija’. Memorandum SANU-a je poslužio onda, dakako, antibirokratskoj revoluciji, usponu Miloševića, pripremio je teren za sve ono što se poslije događalo. No ako se prisjetimo 1990-ih u Hrvatskoj, naročito je sklon teorijama zavjera bio upravo tadašnji predsjednik.
Express: Daleko od Balkana, što je s teorijama zavjere u, primjerice, skandiNAVSKIM, UREđENIJIM ZEMLJAMA, PATE ILI I oni od njih?
O, da, imaju ih i oni! Teorije zavjere su svuda prisutne, što lokalne, ali i globalne. U Hrvatskoj, pokazuju naša istraživanja od 2007. naovamo, od 85 do 90 posto građana vjeruje u barem jednu lokalnu teoriju zavjere. Ali slično je i drugdje, dakle i na zapadu. Teorije zavjera su rašireni način svakodnevnog interpretiranja politike. One su vrlo kompaktne interpretacije koje političku scenu svode na emocionalno zaoštreni odnos između protivnika koji se prikazuju kao neprijatelji, prava Schmittovska melodrama. Teorije zavjera možemo smatrati simptomima širih političkih rascijepa koji se reproduciraju i ‘cementiraju’ upravo ponavljanjem takvih interpretacija u javnosti.
Express: KAKO SE ZAšTITITI OD TEORETIčARA zavjere, npr. od onih koji necijepljenjem DJECE UGROžAVAJU DJECU KOJA NE SMIJU BITI cijepljena, one koji nose masku od onih KOJIMA ONA ‘ODUZIMA SLOBODU’ ITD.?
Država je ta koja može odrediti sankcije. S druge strane, ljude, a naročito mlade, treba kvalitetnije obrazovati u kritičkom mišljenju, ne im samo uvoditi tablete u nastavu. Trebaju naučiti postavljati prava pitanja kad se susretnu s takvim sadržajima. U ovakvim uvjetima, kad je velika mogućnost da ugrozimo nekog drugog, ne znam koja druga opcija preostaje nego da se što kvalitetnijim informiranjem, ali i mogućim sankcijama odvrati od rizičnog ponašanja one koji ih očito i opetovano krše. Šveđani su svoj model zamislili prema pretpostavci kakve su navike njihovih građana. Kod nas je u velikoj mjeri njegovan stav prema državi koja se preko djelovanja svojih institucija doživljava kao nametnik koji samo uzima i ‘cijedi’ džepove građana, a vrlo slabo o njima zauzvrat brine. Ovdje se je voli samo kao simbol. Pitanje je kako ćemo odgajati buduće generacije i politički ih socijalizirati. Nažalost, postojeća politička klasa i religijski predstavnici sve čine kako bi se u Hrvatskoj odgajali podanici, a ne kritični i odgovorni građani. To je politički kratkovidno i izrazito štetno za našu političku kulturu.
kvalitetnije obrazovati u kritičkom mišljenju, ne im samo uvoditi tablete u nastavu
Nizozemski premijer je prošloga tjedna, neposredno prije nego što je otišao na pregovore, rekao kako ključni kriteriji za izradu novog EU proračuna moraju biti pažnja i poštovanje novca poreznih obveznika te modernizacija europskog proračuna. Iako je Nizozemska bila načelno protiv zajedničkog duga kojim bi se financirao oporavak, voljni su bili pristati uz striktniju kontrolu trošenja tog novca. Protivnici takvog “strožeg” pristupa su, naravno, zemlje na “dobitničkoj” strani EU proračuna, uključujući i Hrvatsku, kojima predstavnici sjevernih “štedljivih” i “savjesnih” zemalja predbacuju neodgovorno financijsko ponašanje i apsolutno nepoznavanje koncepta “odgovornog ponašanja prema novcu poreznih obveznika”. Nije ni čudo što je u finalnim dokumentima, kako bi se dobio nizozemski glas, ugrađena “ručna kočnica” koju može aktivirati bilo koja od EU zemalja ako zemlja primatelj nije ispunila svoja reformska obećanja.
Uz kombinaciju protestantsko-liberalnog mentaliteta nije neobično da im kažu da su više Nijemci od Nijemaca, osobito kad je potrošnja u pitanju, no njihova zemlja je bogata. Nizozemska je površinom oko 10.000 km2 manja od Hrvatske ali na tom teritoriju živi gotovo četiri puta više stanovnika, što je čini jednom od najgušće naseljenih zemalja u svijetu. Tih 17 milijuna stanovnika (koji su vlasnici više od 18 milijuna bicikala) godišnje stvore više od 900 milijardi dolara vrijednosti, što njihov BDP čini petnaest puta većim od Hrvatskog i gotovo četiri puta većim po glavi stanovnika. S 54.4% javnog duga su jedna od najmanje zaduženih zemalja i ispod EU prosjeka. Četvero od deset zaposlenih u Nizozemskoj su zaposleni na određeno vrijeme, drugi su najveći potrošači kave na svijetu i najveći uvoznici kakaovca. Imaju najveću koncentraciju muzeja i proglašeni su od UNICEF-a kao najbolja zemlja za život djece. Nizozemska je po svim kriterijima jedna od najslobodnijih, najdemokratskijih i najliberalnijih zemalja svijeta te prva koja je dopustila istospolne brakove (pa ne čudi da je Španjolska inkvizicija u prošlosti jednom prilikom osudila cijelu Nizozemsku na smrt zbog hereze).
Nizozemci su najveći izvoznici tulipana u svijetu (na 11.000 hektara koncentrirano je 90% svjetske proizvodnje tulipana), no sigurno niste znali da 80% svih lukovica cvijeća na svijetu dolazi iz Nizozemske (usporedbe radi, Hrvatska je prošle godine ukupno izvezla cvijeća u skromnoj i spomena nebitnoj vrijednosti malo većoj od 700.000 eura). Samo industrija cvijeća čini 5% nizozemskog BDP-a. Poznati su i po svojim vjetrenjačama kojih danas imaju više od tisuću i nijedna od njih nije dobila milijardu
Expressov analitičar o zemlji koja je kroz stoljeća dobro iskoristila sve prednosti koje su im s
Prva prava multinacionalna kompanija Dutch East India Company svoje prve dionice izdala je 1602. godine na Amsterdamskoj burzi