GENERAL LI JE NAJOPASNIJI KINEZ NA SV IJETU
Govoreći u parlamentu u povodu 15. obljetnice protusecesijskog zakona, Li Zuocheng, šef združenog stožera i član središnjeg vojnog povjerenstva, ostavio je otvorena vrata za upotrebu sile. Li je jedan od nekoliko kineskih vojnih dužnosnika s borbenim isku
o brzo, a kineski predsjednik Xi Jinping smatra ga jednim od najodanijih suradnika
Ako mirno ujedinjenje ne bude moGućE, OružANE sNAGE ćE s CIJELOM NACIJOM, uKLJučuJućI stANOvNIKE TAJvANA, PODuzEtI svE NužNE MJErE DA ODLučNO sKršE BILO KAKvE sEPArAtIstIčKE PLANOvE ILI POtEzE, rEKAO JE LI ZuOCHENG, šEF zDružENOG stOžErA I čLAN srEDIšNJEG vOJNOG POvJErENstvA. TIME JE GOvOrEćI u PArLAMENtu u POvODu 15. OBLJEtNICE PrOtusECEsIJsKOG zAKONA OstAvIO OtvOrENA vrAtA zA uPOtrEBu sILE. LIJEvA IzJAvA OsOBItO JE OsJEtLJIvA NAKON štO JE KINA DONIJELA NOvI zAKON O NACIONALNOJ sIGurNOstI HONG KONGA.
Kina će napasti Tajvan ako ne bude drugog načina da spriječi njegovu neovisnost, upozorio je u petak jedan od glavnih kineskih generala, što predstavlja verbalnu eskalaciju prema demokratskom otoku koji Peking smatra svojim teritorijem. Iako Kina nikad nije isključivala upotrebu sile kako bi vratila Tajvan pod svoju kontrolu, jako je rijetko da neki visoki i aktivni vojni dužnosnik tako otvoreno prijeti na nekom javnom događaju. Taj protusecesijski zakon iz 2005. je zakonska osnova za vojnu akciju protiv Tajvana ako se odcijepi ili to pokuša učiniti. Bojišnica bi u tom slučaju postao Tajvanski tjesnac. Li je jedan od nekoliko kineskih vojnih dužnosnika s borbenim iskustvom koje je stekao u kineskoj invaziji na Vijetnam 1979. Tajvan je za Kinu jedno od najosjetljivijih teritorijalnih problema. Peking kaže da se radi o kineskoj provinciji i osuđuje američku potporu tom otoku.
- Kina je jedina velika zemlja na svijetu koja se još treba u potpunosti ujediniti - rekao je kineski ministar obrane Wei Fenghe. No tko je general Li Zuocheng koji je uzburkao odnose velikih sila? Naime, Republika Kina (Tajvan) nije članica Ujedinjenih nacija (UN), službeno je priznaje 15 država i Narodna Republika Kina taj najveći otok smatra svojom 23. pokrajinom iako nad njim nema kontrolu. Na Tajvan su se 1949. povukle pristaše nacionalističkog Kuomintanga pod vodstvom Čang Kaj Šeka, koji je poražen u građanskom ratu protiv komunista, a do 1971. kinesko mjesto u UN-u zauzimala je Republika Kina (Tajvan). Tajvan traži nastavak legitimiteta prve kineske republike proglašene 1912. Tijekom desetljeća iznjedrio se upečatljivi tajvanski identitet i mnogo stanovnika Tajvana ne želi ujedinjenje s NR Kinom. No Kina misli drugačije. Li Zuocheng je rođen u listopadu 1953. u okrugu Anhua, provincija Hunan. U Narodnooslobodilačku armiju Kine pridružio se 1970. sa 17 godina.
Godine 1978. Li se borio u kinesko-vijetnamskom ratu kao zapovjednik čete u vojnoj četvrti Guangxi. U jednoj je bitki ozlijeđen, ali je odbio prestati se boriti. Središnja vojna komisija imenovala je njegovu jedinicu “četa heroja”, a Li je dobio zasluge i službeno je imenovan ratnim herojem. Li je 1982. zbog ratnih postignuća izabran u Predsjedništvo 12. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine u dobi od samo 29 godina. Li Zuocheng je neprestano napredovao u vojsci, a zapovjednik divizije postao je 1994. Njegova divizija hvaljena je za svoj doprinos tijekom poplava u Guangxiju u ljeto 1994. Godine 1995. Li je progla
Središnja vojna komisija imenovala je njegovu jedinicu ‘četa heroja’, a 1982. je zbog ratnih postig
šen jednim od “100 najboljih državnih službenika Kine”. Unaprijeđen je u čin general bojnika 1997. godine. Naslijedio je Ou Jingu kao zapovjednika 41. armijske brigade, postavši najmlađi zapovjednik kineske vojske. Li je 2002. postavljen za zamjenika načelnika Stožera vojne regije Guangzhou. U prosincu 2007. godine premješten je u vojnu regiju Chengdu i postao je zamjenik vojne regije. Čin general-potpukovnika stekao je 2009. U kolovozu 2013. promaknut je u zapovjednika vojne regije Chengdu, zamijenivši umirovljenoga generala Lija Shiminga. Li Zuocheng je dvije godine kasnije promaknut u generala (shang jiang), najviši rang za kineske vojne časnike u aktivnoj službi, s još devet časnika Središnjeg vojnog povjerenstva. Nakon reorganizacije PLA-e krajem 2015., Li je imenovan inauguracijskim zapovjednikom kopnene snage Narodnooslobodilačke vojske. U kolovozu 2017. godine Li je imenovan šefom Zajedničkog odjela za stožer Središnjeg vojnog povjerenstva. Za njega se govori da je izrazito ambiciozan, odan, ali i vrlo opasan. O njegovu privatnom životu ne zna se gotovo ništa. Sve je usmjerio u svoju vojnu karijeru. U jako je dobrim odnosima s kineskim predsjednikom Xijom Jinpingom, koji ga je osobno promaknuo na neke visoke funkcije.
- Ako se izgubi mogućnost za mirno ujedinjenje, Narodnooslobodilačka vojska će s cijelom državom, uključujući narod Tajvana, poduzeti sve potrebne korake da odlučno razbije sve separatističke zavjere ili akcije. Današnja Kina nije krhka prethodna. Ne obećavamo da ćemo odustati od upotrebe sile i zadržavamo
mogućnost poduzimanja svih potrebnih mjera za stabilizaciju i kontrolu stanja u tajvanskom tjesnacu - poručio je kineski general. Kineske komunističke vlasti obećale su da će jednog dana preuzeti kontrolu nad Tajvanom, pa i silom ako treba, a posebice ako tajvanske vlasti proglase neovisnost. Kina je zahvaljujući pristanku na model “jedna zemlja, dva sustava” vratila pod svoje okrilje bivše europske kolonije Hong Kong i Makao. Taj bi model trebao jamčiti visoki stupanj autonomije, no Tajvan to odbija ne želeći biti dijelom Narodne Republike Kine. Prihvaćanje modela “jedna zemlja, dva sustava” unazadilo bi Tajvan i potkopalo status quo oko Tajvanskog tjesnaca, rekla je po drugi put izabrana tajvanska predsjednica prilikom skromne inauguracije obavljene u uvjetima korona krize. Ona je ponovno istaknula opredijeljenost Tajvana za neovisnošću i želju da uđe u međunarodne organizacije.
Na ceremoniji svečane prisege prilikom preuzimanja svojeg drugog mandata, predsjednica Tajvana, Tsai Ing-wen, rekla je da se Peking mora pomiriti s činjenicom mirnog suživota s Tajvanom i da ta otočna zemlja nikad neće prihvatiti vladavinu komunističkih vlasti. Tsai je u siječnju po drugi put trijumfalno izabrana za šeficu države, a njezina centristička Demokratska napredna stranka (DPP), koja se zalaže na tajvansku neovisnost, zadržala je većinu u tajvanskom parlamentu. Drugi mandat je ta 63-godišnjakinja osvojila unatoč pokušajima Pekinga od 2016., kad je Tsai prvi put došla na vlast, da izolira Tajvan i potkopa gospodarstvo te zemlje. Tsai Ing-wen je trn u oku Pekinga jer sa svojom strankom DPP ne prestaje ponavljati da je Tajvan de facto suverena država. Američki državni tajnik Mike Pompeo je u jednoj od rijetkih izravnih poruka tajvanskoj vladi s visoke državne razine čestitao Tsai na “hrabrosti” i “viziji”, što se nije svidjelo Pekingu, koji se odlučno protivi svakom službenom kontaktu stranih zemalja s tajvanskim vlastima, smatrajući takav čin kao potporu separatizmu. Pentagon i State Department ovaj su mjesec odobrili prodaju oružja Tajvanu vrijednu 2,2 milijarde dolara. U nju su uključeni tenkovi i Stinger rakete. Kina je na to odgovorila upozorenjem da će uvesti sankcije svim američkim tvrtkama uključenima u taj dogovor. Glasnogovornik kineskog ministarstva obrane Wu Qian je na konferenciji za medije predstavio dokument, prvi u nekoliko godina, o strateškim izazovima za Kinu, u kojemu stoji da će Peking učiniti sve što može za mirno ujedinjenje s Tajvanom.
- No moramo i snažno naglasiti da je za
nuća, s 29 godina, izabran u Predsjedništvo 12. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine
Kina je zahvaljujući pristanku na model ‘jedna zemlja, dva sustava’ vratila pod svoje okrilje bivše europske kolonije Hong Kong i Makao
htjev za neovisnost Tajvana slijepa ulica - rekao je Wu i dodao:
- Ako postoje oni koji se usude odvojiti Tajvan od države, kineska će vojska biti spremna ići u rat kako bi čuvala nacionalni suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet.
SAD je glavni dobavljač oružja Tajvanu koji Kina smatra svojom odmetnutom provincijom. Peking nikad nije odbacio upotrebu sile za vraćanje tog otoka pod svoju kontrolu. Tajvan je krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća preuzela kineska nacionalistička vlada Kuomintanga, koja je na otok pobjegla 1949., nakon poraza u građanskom ratu protiv komunista. SAD zbog odnosa s Pekingom ne održava službene diplomatske odnose s Tajvanom, no zbog četiri desetljeća starog američkog zakona obvezan mu je omogućiti sredstva za samoobranu. Kinesko ministarstvo tvrdi da je
SAD “pokrenuo intenzivno natjecanje između velikih država, znatno povećao svoja izdvajanja za obranu i potkopao globalnu stratešku stabilnost”. Ministarstvo je dodalo kako će kineska izdvajanja za vojsku ostati umjerena i polako rasti, no da su ona relativno mala u odnosu na druge velike države.
- I dalje postoji veliki jaz između kineskih obrambenih izdvajanja i potreba za očuvanjem nacionalnog suvereniteta, sigurnosti i razvojnih interesa - zaključilo je ministarstvo. Ako Peking krene u vojnu operaciju, Rusija će šutjeti jer bi joj taj uspjeh dao dodatnu argumentaciju za prisvajanje Krima. Južna Koreja ne može reagirati jer joj je Peking ključni saveznik u obuzdavanju Sjeverne Koreje, a Japan nema ustavnu mogućnost vojnog djelovanja. SAD ima zakon (Taiwan Relations Act) iz 1979., koji govori o prijetnji sigurnosti ili socijalnom i ekonomskom sustavu stanovnika Tajvana i opasnosti po interese SAD-a. Predsjednik i Kongres, u skladu s Ustavom, donose odluku o “odgovarajućoj akciji SAD-a”.