Država prelijeva iz jednog džepa u drugi
Rasteretit će nam plaće i ukinuti porez na promet nekretnina, ali će gradovima i općinama to nadoknaditi opet iz naših poreza
Država se uvijek pohvali rasterećenjem ili od poreza ili od administracije, ali često uvede neka druge propise ili povećanja koja prođu ispod radara. Konstatirao nam je to nedavno jedan ugledni poduzetnik, a kao primjer je istaknuo ukidanje dva doprinosa, za samozapošljavanje i zaštitu na radu, ali je zato povećan zdravstveni doprinos. Zdravstvo je tako dobilo više od dvije milijarde kuna godišnje više, na plaćama radnika se to osjetilo minimalno, a zdravstvo je opet u minusu i nedavno je prijetila nestašica lijekova zbog nagomilanih dugova. Od prvog dana sljedeće godine ide novi krug poreznog rasterećenja za građane. Smanjuju se stope poreza na dohodak koje sad iznose 24 i 36 posto na 20 i 30 posto. A također je plan ministra financija Zdravka Marića ukinuti porez na promet nekretninama, koji je već dva puta smanjivan i trenutačno iznosi tri posto. Iako se postotak čini malim, svi koji su kupovali nekretnine znaju da je to dodatni trošak. Primjerice, na vrijednost nekretnine od 70.000 eura treba platiti više od 2000 eura, za što se mogao barem kupiti dio namještaja. A da je taj porez izdašan, svjedoči i to da lokalna uprava od njega uprihodi godišnje oko 1,1 milijardu kuna. Što se plaća tiče, sad je neoporezivo 4000 kuna plaće, a iznad toga se plaća 24 posto do 30.000 kuna, te iznad 30.000 kuna 36 posto. Nakon smanjenja na 20 i 30 posto najviše će rasti najveće plaće. Primjer izračuna za samca u Zagrebu pokazuje da ako on ima bruto plaću od 6000 kuna sad dobije 4573 kune na svoj račun svaki mjesec kad se odbiju doprinosi i porezi. Po novom bi dobio 4611 kuna ili 38 kuna više. Tko u Zagrebu ima plaću od 9057 kuna
Iako Vlada mijenja zakone i hvali se rasterećenjem, u biti državni proračun na oba ova po
bruto, na račun danas dobije 6326 kuna, što je otprilike prosječna hrvatska plaća. Od Nove godine bi to trebalo biti 270 kuna više, odnosno 6596 kuna. Tko ima plaću 15.000 kuna bruto, dobije danas mjesečno neto plaću od 9734 kune.
S novim poreznim rasterećenjem dobivao bi 378 kuna više. Onaj tko ima bruto plaću od 43.000 kuna, danas dobije na račun 25.734 kune neto. S novim
poreznim stopama,
njima bi plaća narasla najviše, čak 1444 kune jer bi primali na račun 27.178 kuna. I tu Vlada dolazi do “problema”. Iako ona mijenja zakone i hvali se rasterećenjem, u biti državni proračun na oba ova poreza ne gubi ni lipu. Dapače, od pojačane potrošnje dobit će više od PDV-a. I porez na dohodak i porez na promet nekretnina su prihodi općina i gradova, a manji dio poreza na plaće završi i kod županija. S ovim poreznim izmjenama lokalna uprava gubi dvije milijarde kuna od poreza na dohodak i 1,1 milijardu kuna od poreza na promet nekretnina. A to je oko 10 posto njihovih prihoda i neki gradovi već tvrde da će možda morati povećati prirez kako bi nadoknadili taj gubitak. Kako ne bi do toga došlo, Vlada priprema i određene “kompenzacijske mjere”. U biti se radi o tome da će direktno od drugih naših poreza dati novac gradovima i općinama. Samo još treba odlučiti kojih. Navodno se neće neki drugi porezi povećati, nego će biti sve u okviru postojećeg opterećenja. Ali opet ostaje činjenica da gradovi i općine zbog smanjenja ovih poreza neće morati smanjiti broj zaposlenih, bolje upravljati imovinom, bolje naplaćivati dugove, nego će novac dobiti od drugog poreza. I ne bi to bilo prvi put. I ranije je nadoknađivan djelomično ili potpuno gubitak poreznih prihoda.
Vlada HDZ-a zavisi o većini u Saboru, a tamo je i na ovim izborima ušao niz HDZ-ovih gradonačelnika i načelnika. I Udrugu gradova i Udrugu općina i Udrugu županija vode HDZ-ovi gradonačelnici.
No iz Udruge gradova su prezentirali svoju računicu u kojoj kažu da tako veliki pad prihoda jednostavno ne mogu nadoknaditi nikakvim uštedama. Da se svim zaposlenicima u svim gradovima smanji plaća 20 posto, to bi bilo 300 milijuna kuna, jedan je primjer izračuna. A u prvih pola godine su izgubili gotovo 1,5 milijardi kuna prošlogodišnjih prihoda zbog krize.
- Bez neke vrste kompenzacije, gradovi uopće neće moći sudjelovati u sufinanciranju projekata iz EU fondova. Neki su i zaduženi, a ovako veliki pad prihoda ne može se nadoknaditi. Prije šest godina gradovi su povukli 90 milijuna kuna iz EU fondova, a lani je to bilo 1,8 milijardi kuna. A te projekte je potrebno sufinancirati. Uz to, sljedeće godine ćemo izgubiti dodatnih oko 550 milijuna kuna zbog olakšica za plaće mladih. Zato je sve skupa nemoguće nadoknaditi. Stalno raste jaz između prihoda lokalne i centralne države. Prije dvije godine je razlika bila 100 milijardi, a prošle godine 110 milijardi. Iz tog nam država treba nadoknaditi prihod koji gubimo od poreza, a ne uvesti neke nove poreze - kažu nam u Udruzi gradova.
Udruga gradova istaknula je da su izmjenama poreznog sustava iz 2014. godine prihodi lokalne samouprave smanjeni za približno 1.7 milijardu kuna, a država nije nadomjestila gubitak. Sljedećom izmjenom iz 2017. godine ukinut je porez na tvrtku, zbog čega je lokalna samouprava izgubila dodatnih 120 milijuna kuna koje država nije nadomjestila. Iste godine povećan je osobni odbitak s 2600 na 3800 kuna, zbog čega su lokalne jedinica propustile oko 1,3 milijarde kuna, a država je nadomjestila gubitak u iznosu 643 milijuna te 200 milijuna u sljedećim godinama, a razlika do 1,3 milijarde gubitka kompenzirana je kroz rast ekonomije. U 2018. godini uveden je fond fiskalnog izravnanja, zbog kojeg je lokalna samouprava ostvarila dodatni prihod od 2 milijarde kuna, ali su istodobno ukinute redovne pomoći od 650 milijuna te je lokalna ostvarila neto probitak od 1,35 milijardi. U 2020. godini povećan je osobni odbitak s 3800 na 4000 kuna, koji je umanjio prihode lokalne samouprave za oko 600 milijuna kuna, a koji je kompenziran iz državnog proračuna s 575 milijuna kuna. Istodobno je uvedena porezna olakšica za mlade koja će umanjiti prihode lokalne samouprave za 560 milijuna, a za ovu olakšicu nisu predviđene kompenzacije iz državnog proračuna. Osim toga, ističu da zbog dosadašnjeg bržeg povećanja osobnog odbitka od rasta prosječne plaće 60% primatelja dohotka uopće ne plaća porez i da je plaćanje poreza na dohodak postalo izuzetak, a ne pravilo. Kako se Andrej Plenković ne želi, ali i ne može zamjeriti gradovima, uz sve ove argumente, jasno je da će iz proračuna biti pokriven veći dio novog poreznog rasterećenja. A to znači da ostaje manje prostora za novo smanjenje drugih poreznih davanja u budućnosti.
oreza ne gubi ni lipu. Dapače, od pojačane potrošnje će dobiti više od PDV-a
Bez neke vrste kompenzacije gradovi neće moći sudjelovati u sufinanciranju projekata iz EU fondova. Neki su i zaduženi, a ovako veliki pad prihoda ne može se nadoknaditi