Igra prijestolja

BORBA ZA FOTELJU JEDNE OD NAJMOĆNIJIH UDRUGA U HRVATSKOJ

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ovih dana prolazi najveću krizu od osnutka 1993. godine te je u fazi značajnog restrukturiranja koje bi trebalo završiti izborom novog predsjednika/ce do kraja kolovoza. Za razliku od nekih drugih strukovnih udruga poduzetnika, prije svega onih komorskih s obveznim članstvom i članarinom, poput Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske obrtničke komore (HOK), HUP je dobrovoljna interesna udruga tvrtki koje se žele njoj priključiti. Riječ je o jednoj od najmoćnijih udruga u Hrvatskoj koja okuplja tvrtke, raspolaže s 20-ak milijuna kuna budžeta od članarina i Vladi je partner u Gospodarsko-socijalnom vijeću.

Iako je prije desetak godina u poslovnim krugovima kolala šala da je čelno mjesto u HUP-u samo čekaonica za Remetinec, jer su mnogi menadžeri koji su obnašali tu funkciju u nekom trenutku bili zbog radnji u svojim matičnim tvrtkama predmet istrage Uskoka te neki završili na dulje ili kraće u pritvoru ili zatvoru, što više govori o našem gospodarstvu i društvu, u proteklih 30-ak godina HUP nikad nije bio kompromitiran i to je bila jedna od najstabilnijih organizacija ove vrste te nije bilo niti primisli, kako u javnosti, tako ni u samoj udruzi, da bi moglo doći do nekog ozbiljnijeg vrenja.

Kako to često biva u životu, situacija se počela komplicirati jednim sasvim bizarnim događajem koji je imao samo rubnih doticaja sa svrhom i funkcioniranjem HUP-a. Protiv dugogodišnjeg zamjenika direktora HUP-a Bernarda Jakelića je sredinom ožujka pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić podnijela kaznenu prijavu zbog navodnog višegodišnjeg seksualnog uznemiravanja desetak djelatnica HUP-a koje su ga, pak, navodno, anonimno prijavile pravobraniteljici. Jakelić se odmah po objavi te vijesti povukao s funkcije i iz HUP-a. No kako su to bili novost i šok i za većinu HUP-ovaca, uzburkala se baza, prvenstveno članice, tražila se informacije više, prije svega je li to netko od “nadležnih” iz uprave HUP-a znao i možda zataškavao, a onda i pod kojim uvjetima je Jakelić otišao iz HUP-a - je li dobio otkaz ili je otišao sporazumno? Među članstvom, koje čini oko 5000 tvrtki raznih veličina iz svih sektora gospodarstva, nije dobro primljeno saznanje da je Jakelić očito otišao sporazumnim raskidom ugovora s HUP-om, a ne izvanrednim otkazom i podizanjem tužbe protiv njega zbog nanošenja štete udruzi.

Iako je prije 10-ak godina u poslovnim krugovima kolala šala da je čelno mjesto u HUP-u

samo čekaonica Remetinec, HUP nikad nije bio kompromitiran, no situacija se počela komplicirati sredinom ožujka. Protiv dugogodišnjeg zamjenika direktora HUP-a Bernarda

Jakelića je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić podnijela kaznenu prijavu zbog navodnog višegodišnjeg seksualnog uznemiravanja 10-ak djelatnica HUP-a...

Stvari je dodatno “zakuhao” Petar Lovrić, nekad jedan od čelnika HUP-a, koji je prije 10-ak godina napustio tu udrugu zbog neslaganja s vodstvom, a onda se nedavno ponovno u nju vratio, kad je otkupio “svoju” tvrtku od francuskih partnera koju im je svojedobno prodao. Optužio je aktualno čelništvo HUP-a za zataškavanje seksualnog maltretiranja. a svoje optužbe je podebljao i s tvrdnjom da se prije nekoliko godina upravo zbog istog razloga ubila jedna djelatnica HUP-a.

To je dodatno uzburkalo situaciju u HUP-u, a koja je onda kulminirala nakon što je Lovrić, odnosno njegova tvrtka, koja je i članica, prvi i jedini u povijesti te udruge, isključen iz HUP-a. To je dovelo do općeg propitivanja regulative, prije svega Statuta HUP-a. Nakon toga je izašlo na vidjelo da HUP zapravo nema više legalnog vodstva jer je predsjednici Gordani Deranji istekao mandat prije godinu dana, a više se, prema postojećoj regulativi, ne bi smjela kandirati. Isto tako su krenule optužbe prema glavnom direktoru Davoru Majetiću da je kršio pravila HUP-a svojim “nelegalnim” članstvom u više nadzornih odbora tvrtki članica HUP-a, što je prije desetak dana kulminiralo njegovom ostavkom i odlaskom iz HUP-a, koji je trenutačno bez tri čelna čovjeka. Vulkan nezadovoljstva ukupnim stanjem u Hrvatskoj udruzi poslodavaca krenuo je iz najbrojnije HUP-ove udruge, one koje okuplja male i srednje poduzetnike, a koja je zahtijevala transparentniju organizaciju, jasna pravila i više utjecaja na odluke HUP-a. To se, prije svega, odnosilo na osnaživanje uloge članstva kroz davanje veće važnosti Skupštini udruge, koja je do sada odlučivala samo o statutu. Ključno tijelo HUP-a je Vijeće članova, u kojemu su predsjednici svih granskih udruga, njih 30-ak, ali možda i u većem broju predstavnici velikih tvrtki koje plaćaju najvišu članarinu. Mali i srednji poduzetnici, ali i “neatraktivne granske udruge”, žale se da ih se u postojećoj strukturi odlučivanja HUP-a “ne doživljava”, jer su uvijek na tapeti samo teme i problemi nekolicine velikih tvrtki, zbog čega su se mnogi od njih pasivizirali u udruzi. Sve to je iznjedrilo inicijativu “HUP za HUP”, koju su pokrenuli mali poduzetnici, ali su je vrlo brzo prihvatili i brojni drugi, uključujući i najveće tvrtke, te “pripadnici i simpatizeri” te inicijative sad čine gotovo dvije trećine članstva. Petar Šimić iz Primacošpeda, jedan od čelnika ove inicijative, ističe da je nužno HUP “vratiti” članstvu i okrenuti udrugu bazi.

“Snagu djelovanja HUP-a značajno treba povećati kroz aktivaciju i veću uključenost članstva. S tim u vezi potrebno je poboljšati komunikaciju od i prema članstvu, demokratizirati, decentralizirati te učiniti

transparentnim način donošenja i provedbi stavova i politika HUP-a. Potrebno je moderniziranje i pokretanje strukturne izmjene Statuta HUP-a koje će omogućiti agilnije postupanje, jaču transparentnost i sinergijski odnos malih i velikih članova. Također je potrebno kontinuirano raditi na jačanju sinergije malih i velikih poduzetnika te poticanju dijaloga i suradnje među granskim udrugama. Nužno je i ojačati udrugu komunikacijski i procesno uvezati sva tijela HUP-a: granske udruge, Skupštinu HUP-a, Vijeće članica, izvršni odbor i savjet HUP-a”, kaže nam Šimić. Dodaje da je stava da u udruzi više ne bi trebalo graditi kult vođe, predsjednika HUP-a, kao što je to uglavnom bio slučaj u proteklih 30-ak godina, a koji je bio jedini prepoznatljivi “brend” HUP-a, nego da bi se trebalo raditi o jednom operativnom tijelu koje bi činilo niz stručnjaka, izvršnih direktora, a koje bi vodio glavni direktor, dok bi predsjednik bila samo neka počasna funkcija. Na njegovu tragu je i Mislav Balković, dekan Algebre, koji ističe da je u HUP-u već 15-ak godina, a da se za ovu inicijativu odlučio jer želi bolji HUP. “Već dulje u HUP-u nedostaje komunikacije između vodstva i članstva te je teško artikulirati neke probleme koji se događaju u realnom sektoru na tijelima udruge. Smatram da se HUP mora otvoriti, biti operativniji, korisniji svojim članovima te postati relevantniji partner vladi i sindikatima, a u čemu treba pomoć više stručnih ljudi, konzultanata, analitičara i sl.”, kaže Balković. Inicijativa “HUP za HUP” će do kraja tjedna izaći i sa svojim prijedlogom za predsjednika/icu HUP-a, a to će biti gotovo sigurno netko od članova koji su nedavno ušli u Izvršni odbor: Petar Šimić iz Primaca, Boris Drilo iz HT-a, Igor Škrgatić iz BE-ON-a, Zdravko Plazonić iz MI Petasona, Pavo Ćorluka iz Zdravstvene ustanove Ćorluka, Mihael Furjan iz Plive ili pak netko od suvlasnika Algebre - Hrvoje Balen ili Mislav Balković, a nije nemoguće da se na kraju tu pojavi i “glavni buntovnik” Petar Lovrić. S obzirom na odnos snaga trenutačno u HUP-u, gotovo je sigurno da će kandidat ove inicijative postati i novi predsjednik HUP-a. Tko su drugi pretendenti? Zadnjih tjedana se u ovoj priči pojavilo još nekoliko zanimljivih imena. Tu je, prije svega, dosadašnja predsjednica Gordana Deranja, koja je odradila dva mandata na mjestu predsjednice HUP-a, a izmjenama Statuta joj se željelo omogućiti da i dalje može obavljati ovu funkciju. “Pučisti” su uspjeli spriječiti izmjene Statuta, barem na ovaj način, te je sad uopće neizvjesno može li se Deranja kandidirati i hoće li to i napraviti. Možda najzanimljivije ime koje se pojavilo u ovoj kombinatorici je ono bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić, koja je iz Banskih dvora morala otići zbog afere Borg, odnosno upravljanja krizom u Agrokoru i pogodovanju nekim interesnim skupinama. Njezino ime se spominjalo u dualnom smislu, kao predsjednice ili čak i kao glavne direktorice HUP-a. Ona je “nedecidirano” odbacila da je zanimaju te pozicije te da će se za njih zbilja i natjecati. Ozbiljan kandidat za čelnu poziciju u HUP-u je navodno i Marin Pucar, prvi čovjek Podravke. No njemu bi uteg mogao biti politika, odnosno pitanje je koliko bi članovi bili otvoreni da ih prezentira osoba iz kompanije pod kontrolom države s političkim zaleđem i vezama bliskim postojećoj garnituri u Banskim dvorima. Interes za poziciju u HUP-u iskazao je i prvi čovjek Fortenove, odnosno posrnulog Agrokora, Fabris Peruško, a upućeni smatraju da bi i njegova kandidatura imala “statutarnih izazova”. Uz to, Peruško mnogima ne bi legao zbog svoje pozicije čelnika Fortenove, jer je kod većine HUP-ova članstva još živo sjećanje na mandat Ivice Todorića u kojemu se, osim o interesima koncerna Agrokor, HUP, kažu, uglavnom ni s čim drugim nije ni bavio.

Među članstvom nije dobro primljeno saznanje da je Jakelić očito otišao sporazumnim raskidom ugovora s HUP-om