Pomoć tvrtkama obećali, ali love više nema. Polako. Prvo idu na more...
, koji im znači opstanak ili smrt, a država poručuje da i ona čeka novac od Europske unije
Državna agencija HAMAG-BICRO, koja treba osigurati povoljne kredite najugroženijim tvrtkama, malim i mikropoduzećima, presušila je i nemaju više ni kapaciteta
Hrvatska vlada jest pomogla sa 6,5 milijardi kuna kroz subvencioniranje plaća radnika da zemlju ne zapljusne val otkaza u korona krizi i nakon nje. Ali ta mjera je prestala, što ne znači da su nestali i problemi. Sad prerađivačka i još neke pogođene industrije imaju mogućnost subvencioniranja kraćeg radnog tjedna, ali i to je ograničena vijeka. Jesen će donijeti pravu sliku i vjerojatni jači udar krize, a baš da bi se to spriječilo, tvrtkama je potreban svježi novac, ne nepovratni nego barem zajmovi, kojima bi prebrodili krizu i vratili ih u boljim vremenima.
Na kraju krajeva, Europska unija je odlučila po istom principu zadužiti se i u uliti novac u nacionalna gospodarstva kako bi kao unija ostala konkurentna i spriječila otkaze, koji su uvijek povezani s nezadovoljstvom, socijalnim nemirima, ali i dizanjem populističkih snaga. Da je svjež, jeftin i lako dostupan novac ključan za preživljavanje tvrtki, pogotovo onih malih, koje na računu nemaju milijune kuna niti imovinu koju bi mogli brzo unovčiti, prepoznala je i Vlada RH, pa je odmah na početku krize osmislila nove programe pomoći preko državne agencije HAMAG-BICRO i državne razvojne banke HBOR. Ali nevjerojatno zvuči da neki koji su u travnju podnijeli zahtjev HAMAG-u ni dan danas nemaju odobrene kredite koji im život znače.
A kako je jasno iz odgovora koji nam je ta agencija poslala, novac je jednostavno presušio i oni daju sve od sebe da osiguraju potrebna sredstva. Ali čekaju novac od Europske unije. Kako su nam sami priznali, primili su višestruko više zahtjeva nego u cijeloj 2019. godini. Prema podacima koje nam je dostavila ta državna agencija, koja pomaže male i mikropoduzetnike, kažu da su od početka korona krize do sada pomogli 3972 poduzetnika u vrijednosti 921 milijun kuna. Iznos zvuči golem, ali tek kad se stavi u kontekst, odnosno kad se uzme u obzir koliko je zahtjeva primljeno i tko sve očekuje pomoć i ima uvjete za nju, vidi se da je novca bilo dovoljno tek za četvrtinu onih kojima je potreban. Najatraktivniji su bili tzv. Covid-19 zajmovi. I to nije čudo kad se pogledaju uvjeti zajma. Za obrtna sredstva preko HAMAG-a moglo se doći do 750.000 kuna zajma uz kamatu od 0,25 posto, s počekom od 12 mjeseci i petogodišnjim maksimalnim rokom otplate, te bez plaćanja naknada za postupak odobravanja kredita. Već u svibnju morali su zatvoriti natječaj koji je bio planiran do kraja godine, a onda je tadašnji ministar gospodarstva Darko Horvat obećao dodatne milijune, ali ni to nije bilo dovoljno. Od državne agencije pomoć za te zajmove tražilo je gotovo 4000 tvrtki, a iznos zajmova bio je 1,97 milijardi. Većina nije uspjela.
Do ovog tjedna odobreno je samo njih 1080, a vrijednost zajmova je gotovo 545 milijuna kuna. Još 400 ih je obrađeno. Iz ovog je jasno da je te zajmove dobila tek četvrtina. A to su najatraktivniji zajmovi. Slično je i za druge koje odobrava ta agencija, a pokrenula ih je država kako bi olakšala preživljavanje poduzetnicima. ESIF mikrozajmove za obrtna sredstva tražilo je gotovo 1200 poduzetnika u iznosu od 193 milijuna kuna. A odobreno ih je 435 u iznosu 66 milijuna kuna. Dakle, otprilike jedna trećina.
Kad se pogledaju i drugi specijalizirani zajmovi dizajnirani za pomoć određenom sektoru, opet se vidi da je zahtjeva značajno više nego što je zaista i odobreno i nego što ima novca. Spomenut ćemo još i ESIF zajmove za obrtna sredstva, koji imaju i malo bolji omjer zahtjeva i odobrenja. Odobreno je više od 50 posto zahtjeva. Poduzetnici su prema tim povoljnim uvjetima tražili više od 292 milijuna kuna zajmova, a odobreno ih je 158 milijuna kuna. Bilo bi previše nabrajati sve kreditne linije, ali podaci pokazuju da u svakom ima znatno više zahtjeva od onih koji su odobreni. Udruga Glas poduzetnika zadnjih mjeseci upozorava da su ti krediti pitanje života ili smrti za male i mikropoduzetnike. Uzima primjer Covid-19 zajmova, koji su najatraktivniji i najviše poduzetnika se za njih prijavilo.
- Jasno je da HAMAG ima više zahtjeva nego budžeta i obrada je zasad vrlo spora. Treba uzeti u obzir da je situacija nenormalna, da imaju puno zahtjeva, za koje oni nisu kapacitirani, a i poslovni prostori su im oštećeni u potresu. Uz to, imaju redovne programe koje inače financiraju. Mi i imamo razumijevanja za to, ali netko tko čeka mjesecima kredit koji mu je nužan za likvidnost teško da može imati takvo razumijevanje - kaže Dražen Oreščanin, potpredsjednik udruge Glas poduzetnika.
Osim toga, on ističe da je na početku bilo onih koji su dobili brzo zajmove, u roku od nekoliko tjedana. Ali napominje da su i mali poduzetnici morali neke zahtjeve dopunjavati jer nisu imali iskustva. A sve prije nego što je linija zatvorena.
- I sad zato ima onih koji nisu dobili zajam iako su predali zahtjev na početku krize. Kad vam je voda došla do grla, onda nemate vremena toliko čekati kaže Oreščanin.
Pitamo ga hoće li novi ministar gospodarstva Tomislav Ćorić riješiti taj problem, ima li nekih naznaka da će biti dodatnog novca.
- Ministar sad, kao i ostatak Vlade, ide na odmor, pa će sastanak biti negdje poslije 17. kolovoza - kaže nam.
A Oreščanin napominje i da je država loše posložila prioritete.
- Ministar turizma Gari Capelli krajem srpnja, u zadnjim danima svog mandata, potpisao je odluku o osnivanju centara izvrsnosti u turizmu za šest regija, što ukupno vrijedi 388 milijuna kuna. Svaka čast centrima za edukaciju, ali ako je ovakva kriza, zar oni nisu mogli pričekati koji mjesec i novac EU, a da se taj novac preraspodijelio onima kojima je hitno potrebna pomoć jer nemaju prihoda, a, primjerice, leasing kuće im zaračunavaju kamate koje ne znaju kako će platiti - kaže Oreščanin.
- Radimo sve što je u našim mogućnostima kako bismo osigurali dodatna sredstva - odgovaraju nam iz HAMAG-BICRO-a i dodaju da se svi EU projekti koji su počeli odvijaju prema planu.
Kažu i da rade na aktualnom paketu mjera, ali računaju i na prvi novac pomoći iz EU, iz kojeg bi Hrvatska ukupno trebala dobiti kroz dvije godine oko 10 milijardi eura, a dio tog novca, među ostalim, ide malim i srednjim poduzećima.
Za razliku od njih, državna razvoja banka HBOR odgovorila nam je kako oni nemaju problem s osiguranjem novca. I oni imaju niz programa pomoći ili kroz jeftinije kredite ili kroz osiguranje rizika, a odobrili su i 10,5 milijardi kuna moratorija na postojeće kredite. Uz to odobravaju reprograme.
- Za svaku mjeru ima dovoljno novca i nije zasad potrebno osigurati dodatna sredstva za njihovu provedbu - odgovaraju iz HBOR-a.
Ali kad se pogledaju i njihovi programi, vidljivo je da za neke postoji znatno više zahtjeva nego odobrenja. Pogotovo za one koji idu preko banaka.
- HBOR ima drugi problem za razliku od HAMAG-a jer banke ne žele baš previše odobravati takve kredite jer je kamata preniska, a postoji i veći rizik da male tvrtke propadnu. Bankama je u ovoj situaciji mnogo lakše i draže posuđivati novac državi jer imaju sigurnost, a i ne moraju odobravati tisuće pojedinačnih zahtjeva nego novac plasiraju kroz jednu veliku transakciju. Razgovarali smo i s Udrugom banaka o tom problemu, oni tvrde da sve ide regularno iako po iskustvu naših članova vidimo da se krediti sporo odobravaju - kaže Oreščanin. Treba napomenuti da je planirano za obrtna sredstva preko banaka plasirati 1,5 milijardi kredita, ali nismo dobili podatke koliko ih je točno odobreno.
Što se tiče HBOR-ovih direktnih kredita, najizdašniji je onaj za obrtna sredstva u turizmu za male i srednje tvrtke. Odobreno je 420 milijuna kuna.
Male i mikrotvrtke nemaju milijune na zalihi da mogu mjesecima čekati državu
dosad redovito “završavala” na YouTube trending listi u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, a uvijek su to bila prilično visoka mjesta, što i ne čudi, jer publika je svojim pozitivnim reakcijama, komentarima i mišljenjima na JoomBoosovim društvenim mrežama zaista pokazala da im se serija sviđa kao ni jedna dosad. S njom se mogu povezati, uz nju se smiju, likove vole mrziti, i vole - voljeti, a osim poznatih youtuberskih lica iz JoomBoosa, u ovoj seriji publika je zavoljela i brojna nova mlada, glumačka lica, kao i poznate regionalne i domaće youtubere.
Ulogu Teine mame u seriji igra poznata youtuberica i poduzetnica Ana Zibar, kojoj ovo nije prvo glumačko iskustvo, ali joj je itekako posebno i, kaže, sve bi ponovila opet.
- Ekipa na snimanju je bila fenomenalna i cijelo snimanje nam je proteklo u veselom tonu. Nije mi bilo naporno jer sam sve scene vrlo brzo snimila, a i ekipa s kojom sam snimala bila je jako dobra i draga pa mi je snimanje bilo užitak. Uživala sam u suradnji s Igorom Barberićem, koji je pravi profesionalac. On je baš čovjek s kojim ti bude gušt raditi i snimanje nam je proletjelo dok si mišljenja zašto ih serija zanima i zašto je nastavljaju gledati i dalje. Trudili smo se napraviti seriju koja će imati jasnu radnju i koja će se bazirati na situacijama iz stvarnog života, ali je onda to pojačano do karikature na nekim dijelovima. I, naravno, trebalo je to ispričati u ovako kratkoj formi, jer jedna epizoda u prosjeku traje oko 12 minuta - objašnjava Barberić.
Još su dvije epizode serije pred vama, a možete ih pratiti četvrtkom u 12 sati na JoomBoos YouTube kanalu.