LIZA . Dassault Rafale
Lovačko zrakoplovstvo je najskuplji i najsofisticiraniji dio ratnog zrakoplovstva te se tome dijelu mora posvetiti velika pozornost kako bi sposobnosti ovoga dijela RZ-a bile maksimalno iskoristive na taktičkim i strategijskim razinama ratnog djelovanja. Hrvatska stoga mora jasno definirati svoj program nabavke lovačkih borbenih zrakoplova i postaviti ga tako da odgovara njezinim potrebama za umanjenje i poništavanje svih ugroza njezine nacionalne sigurnosti.
Budući da očigledno definiranje samog tipa letjelice nije jasno odabrano kroz postavljeni program, postoji objektivna opasnost od odustajanja od nabave lovačkih borbenih zrakoplova zbog odnosa cijene i korisnosti. Ako Hrvatska želi ostati u uglavnom taktičkim okvirima, letjelica F-16 je iznimno optimalno rješenje. To je vrlo efikasna i u ratnim uvjetima provjerena borbena platforma koja se može upotrijebiti jednako i za kopnene i zračne, kako taktičke, tako i strategijske operacije. Problem je što je nabavka novih letjelica ovoga tipa izuzetno skup program, a dostupne su rabljene letjelice ovoga tipa po nižim cijenama što podrazumijeva i manju satnicu borbene i trenažne eksploatacije. Ako se Hrvatska odluči za nabavku nove letjelice, što je s aspekta eksploatacije korisnije rješenje, onda je švedski “autoputaš” JAS-39 Gripen najbolje rješenje posebno s aspekta logistike, održavanja i boljih uvjeta trenažne i borbene eksploatacije. Nadimak “autoputaš” i dolazi od činjenice da sa svojim gabaritima Gripen može sletjeti na ravne dionice autoputa. Prema javno dostupnim podacima, Gripen može uzlijetati i slijetati s piste duge samo 800 metara i široke tek 17 metara. Usporedbe radi, autocesta Zagreb - Karlovac široka je tridesetak metara. Cijena sata leta na Gripenu je ista ili čak i manja od sata leta lovačkih borbenih zrakoplova F-16, dok Gripen za razliku od F-16 predstavlja lovačku borbenu letjelicu četvrte generacije koja im omogućuje veći nivo borbene eksploatacije. Kad se priča o cijenama sata naleta, važno je napomenuti da golema većina proizvođača pažljivo čuva sve te brojke. Može postojati i velika razlika između varijanti pojedinog tipa zrakoplova. Primjerice, F-16 se može kupiti u mnoštvo konfiguracija koje, ovisno o opremljenosti, imaju jako različite cijene naleta jer su im i operativni zahtjevi različiti. Jedna izvidnička ili trenažna varijanta imat će znatno različite troškove od lovačko-bombarderske. Gripen je prije dobra dva desetljeća govorio kako
Transfer znanja i tehnologija mogao bi lako prevagnuti na stranu Gripena. SAAB, njihov p
je trošak letenja, uključujući održavanje, gorivo i streljivo, oko 2000 dolara po satu. Godine 2012. je ta brojka procijenjena na 4700 dolara, dok su neki F-16 stajali oko 7000 dolara po satu, prema istoj toj procjeni staroj oko osam godina. Kad je riječ o oružju, Gripeni mogu nositi oko šest i pol tona bombi i raznih projektila. Zanimljivo je da su među rijetkim zrakoplovima opremljeni Meteor raketama zrak - zrak, koje se smatraju među najsofisticiranijim projektilima za borbu u zraku. Mogu uništavati neprijateljske zrakoplove na udaljenosti od stotinjak kilometara, ali i stoje dva milijuna eura po komadu. Ako se pogledaju ratna zrakoplovstva u hrvatskom okruženju, onda je jasno da bi nabavka lovačkih borbenih letjelica predstavljala kvalitetan element stabilizacije regije i uspostave balansa sile. Posebno s obzirom na to da se Srbija odlučila za moderniziranu verziju lovačkih borbenih zrakoplova MiG-29. Ruski lovci imaju široki dijapazon upotrebe i visoki nivo borbene eksploatacije, dok je njihova najvažnija prednost u odnosu na zapadne lovce visok stupanj manevrabilnosti u bliskoj borbi, što im daje prednost i još ih drži “vitalnim” u uvjetima zračne borbe. S boljom opremom i naoružanjem MiG-29 i dalje predstavlja solidnu prijetnju u operacijama uspostave kontrole zračnog prostora. Upravo ka tome teži Srbija, koja ima i zrakoplovno i kopneno osoblje te kapacitete za eksploataciju ovih letjelica na dulje staze. Ako lovcima MiG-29 sučelimo Gripene, onda se vidi da švedski “autoputaši” nadmašuju ruske lovce u njihovoj osnovnoj prednosti - bliskoj zračnoj borbi.
Lakši, agilniji, brži u zaokretima, jednomotorni Gripeni anuliraju manevarsku prednost u bliskoj borbi u odnosu na dvomotorne i teže “dvadesetdevetke” čija snaga oba motora nije dovoljna da kompenzira njihovu težinu prilikom “lova” na Gripene na malim udaljenostima. Ostale karakteristike su im približne, ako ne i iste, dok nivo eksploatacije ipak određuje starost osnovne konstrukcije, što bi u slučaju nabavke novih letjelica od strane Hrvatske bilo na strani Gripena, jer srbijanske “dvadesetdevetke” imaju aerodinamički okvir iz 1984. godine. Mediji zadnjih dana pišu kako bi Francuska mogla Hrvatskoj ponuditi svoje lovačke borbene zrakoplove prve linije obrane Dassault Rafale. Ovi superiorni lovački zrakoplovi bili bi kvantni tehnološki skok za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, za njegove organizacijske, logističke i ukupne kapacitete ekonomije snaga. Najme, riječ je o visoko sofisticiranim letjelicama 4+ generacije koje imaju iznimno velike troškove održavanja i eksploatacije, kao i ekstremno široke i velike nivoe borbene eksploatacije. Najbolje o tome govori činjenica da procjene sata letenja idu do 16.500 dolara. Stoga je na komisiji za odabir novog
s Izraelom zbog američkih strogih pravila o transferu vojne tehnologije. Podsjetimo, Hrvatska je za 2,9 milijardi kuna trebala kupiti 12 rabljenih zrakoplova F-16 Barak, odnosno modificiranih izraelskih verzija američkih zrakoplova. Američka strana, međutim, pristaje na transfer trećoj strani samo “ogoljenih” zrakoplova, iz kojih bi bile uklonjene sve izraelske nadogradnje. Hrvatska na to nije htjela pristati. Neslužbeni i nepotpisani dokumenti idealni su za dijeljenje osjetljivih informacija. Upravo jedan takav “non-paper” s datumom 17. siječnja 2018. godine, poslan na adrese Vlade, predsjednice i Ministarstva obrane, razložio je američke uvjete za hrvatsku kupovinu modificiranih F-16 od Izraela. Prema pisanju portala Obris.org, dokument je upozorio na potrebne korake za provjeru stanja izraelskih i grčkih rabljenih zrakoplova, niz pitanja koja treba postaviti Izraelu i Grčkoj o zrakoplovima, njihovim motorima, zemaljskoj opremi i obuci. Zatim, koliko vremena je potrebno za svaki korak u nabavci rabljenih zrakoplova, kako kvalitetno provjeriti ponudu novih F-16V Blok 70/72 te mogući timeline posla nabavke novih zrakoplova od SAD-a. Koliko je to koristan dokument i koliko ga je Hrvatska strana ignorirala, a sad sve tri adrese niječu postojanje dokumenta, govori i činjenica da su Amerikanci detaljno razložili koje je sve dozvole potrebno dobiti za transfer vojne tehnologije. Izrael može nuditi rabljene zrakoplove, ali Amerikanci im moraju dati odobrenja za svaki komad tehnologije ponaosob. Počevši od trupova zrakoplova pa do naoružanja. Damir Krstičević više nije ministar obrane, Kolinda Grabar-Kitarović više nije predsjednica. Hoće li nova runda pregovora o kupovini zrakoplova biti ozbiljnije provedena?
roizvođač, redovno nudi potencijalnim kupcima čitave pakete usluga