Pošipi, chardonnayi i sauvignoni već ‘kipe’
Urod grožđa značajno je manji već drugu godinu zaredom i vina bi mogla poskupjeti
Prošlogodišnju berbu proljetni mrazovi ‘srezali’ za trećinu, a sad su grozdovi i bobice puno manji nego inače zbog suše i velikih vrućina
Ekstremno sušno bilo je proljeće na Braču, dijelu Hvara, Visu i dijelu Korčule. Vrlo sušno bilo je u Istri, srednjoj Dalmaciji i na Pelješcu, a sušno u istočnoj te dijelovima središnje Hrvatske, na Kvarneru i u dijelu južne Dalmacije, podaci su Državnog hidrometeorološkog zavoda, prema kojima je uobičajena količina kiše pala samo u dijelovima središnje Hrvatske. A u srpnju je ekstremno sušno bilo samo u okolici Križevaca, vrlo sušno oko Slavonskog Broda, a sušno u istočnoj i dijelovima središnje Hrvatske, na nekim kvarnerskim otocima, u okolici Zadra i Splita. Iako se ne čini tako, u ostalim je vinorodnim dijelovima Hrvatske srpanj bio normalan prema količinama oborina. Štoviše, u okolici Šibenika bilo je i vrlo kišno. No srpanjske su temperature bile ekstremno visoke ili vrlo visoke u cijeloj Hrvatskoj, osim na Visu te u Međimurju i sjevernijim dijelovima Hrvatskog zagorja. Cjelovitih službenih podataka za kolovoz još, naravno, nema, no svi pamtimo velike vrućine u prvoj polovici mjeseca. U takvim vremenskim uvjetima počele su u grožđu brzo padati i kiseline, koje uvelike utječu na kvalitetu vina. Daju mu svježinu, pa su važne i za određivanje trenutka berbe. Vjerojatno je najteže bilo u okolici Šibenika, gdje su vinograde istodobno “napale” visoke temperature i puno kiše. Ta kombinacija pogoduje truljenju grožđa, pa su vlasnici vinograda s obližnjeg Jadrtovca još 9. kolovoza objavili kako je počela berba pošipa. Dva dana poslije brali su pošip i na Hvaru. Spremni su za berbu te sorte i na Korčuli, odakle i potječe, a pitanje je dana kad će i pelješki vinari početi brati crljenak.
I u Baranji imaju ove godine povijesno ranu berbu. Krenuli su odmah poslije Velike Gospe sa sauvignonom, kako bi mu zadržali kiseline, a sljedeća će sorta na redu biti chardonnay. Tu su sortu počeli brati i na Plešivici, prvenstveno proizvođači pjenušaca, kao i u vinariji Pavlomir pokraj Novog Vinodolskog. Na Krku je počela i berba žlahtine, ali ne u Vrbniku nego u vinogradu Sveta Lucija Antona Katunara nedaleko od Baške. Grozdovi i bobice širom Hrvatske manji su nego inače. U okolici Zadra žale se da soka gotovo i nema, nego su u bobicama samo koštice, što znači da će biti i manje vina. I to drugu godinu zaredom, jer su lani prinose uvelike smanjili proljetni mrazovi. Cijene zbog toga još nisu rasle, zato što su količinski slabiju berbu neki iskoristili da prodaju zalihe, no već sad najtraženijih vina nedostaje. Vinari rješavaju problem tako što ne potpisuju nove ugovore kako bi zadržali stare kupce, ali zbog pada ponude, a rasta potražnje zahvaljujući većem broju turista, vina bi lako mogla poskupjeti. U Baranji upozoravaju i kako je grožđe dvostruko skuplje nego prošle godine. Nisu berbe ekstremno rane ove godine samo u Hrvatskoj. U Languedoc-roussillonu na jugu Francuske muškat su počeli brati još 25. srpnja, u kalifornijskoj Sonomi vinarija Martin
Ray 29. srpnja brala je crni pinot, a u talijanskoj Franciacorti 1. kolovoza brali su chardonnay, pinot crni i pinot bijeli za svoje pjenušce, koji spadaju među najbolje na svijetu. Rekordi padaju i u Bordeauxu. Vinarija Château Carbonnieux brala je sauvignon 16. kolovoza, a tako su ranu berbu dosad imali samo 2017. Na isti su dan, prvi put u povijesti, istu sortu brali i u vinariji Caserío de Dueñas iz regije Rueda na sjeveru Španjolske.