Nota pinota ljepše se ‘čuje’ sa sauvignonom

Najbolje bijelo vino crnogorske vinarije Plantaže 13. jul bio je Pinot blanc Pro Anima, a s malo sauvignona i bijeli pinot sad je puno bolji

Kušali smo crnogorsko vino koje je srbijanski predsjednik hvalio pred crnogorskim premijerom

I Istarska Malvazija je loše vino, a Srbija proizvodi puno bolja, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na televiziji u ožujku ove godine. Početkom rujna, ponovno pred kamerama, pohvalio je vino Nota 2021. vinarije Plantaže 13. jul iz Crne Gore, susjedne mu države koju očigledno više voli nego Hrvatsku.

- Ja sam prijatno iznenađen. Mnogo je teško napraviti ovo. Niko ne bi rekao da je ovo vino iz Crne Gore. Ovo je velika stvar – vidno “fufljajući” govorio je u društvu Dritana Abazovića, predsjednika crnogorske tehničke vlade.

- Ovim otvaraš nešto novo. Ovo vino hoću da pijem uz sve - hvalio je Vučić crnogorsko vino crnogorskom političaru za kojega govore kako je njegov “favorit” i za budućeg šefa vlade u Podgorici.

To nije nevažno u ovoj vinskoj priči, zato što su Plantaže državna tvrtka.

Što se tiče malvazije, poslije se Vučić javno ispričao objavivši na Instagramu kako “nema pravo vrijeđati trud i rad vinograda i vinara koji se bore za svoj proizvod i koji marljivo rade da ga prodaju na tržištu” te zamolio sve vinare u Istri da mu oproste.

Za Notu se nije trebao ispričavati, a nije ni pretjerao: riječ je o dosad najboljem bijelom vinu najveće crnogorske vinarije. Kušali smo ga u Podgorici početkom listopada. Bila je to prva berba, a već je u vinogradu probrano najbolje grožđe koje je prije prerade ohlađeno kako bi se sačuvale arome. Fermentiralo je u inoksu pa pola godine odležalo u francuskim bačvicama. Dobila je tako Nota bademaste aromatske note koje su zaokružile miris zrele kruške i cvijeta bagrema. Punog je, kremastog i dugotrajnog okusa, a završava osvježavajuće. Što se tiče bijelih vina, Plantaže jedine na svijetu rade i jednosortni krstač.

Riječ je o autohtonoj crnogorskoj sorti čiji grozd podsjeća na križ, odnosno “krst”, po čemu su ga i nazvali. Pune ga u baznoj liniji Klasik, a za berbu 2021. kažu da je najbolja u povijesti. Krstačem su dali i lokalni “štih” pjenušcu Val proizvedenom klasičnom metodom druge fermentacije u boci. Imaju jako dobar Chardonnay Barrique iz 2020. i već poslovično fino vino Luča, od bijelog pinota, sauvignona i chardonnaya u podjednakim omjerima.

Glavna sorta im je, naravno, vranac. Zauzima oko 70 posto vinograda u Ćemovskom polju, koji je s 2310 hektara najveći u Europi i drugi u svijetu. Rade od njega više od 10 vina, što jednosortnih, što s manjim dodacima drugih crnih sorata. Ovom smo prilikom, među ostalim vrancima, usporedno kušali etikete Premijer i Reserve iz 2013. Tu godinu drže najboljom u posljednja dva desetljeća. Razlika u berbi bila je nekoliko dana, a vina su sasvim drukčijeg karaktera.

Vranac Reserve rade samo u dobrim godinama. Alkoholna fermentacija je u inoksu, a malolaktička, koja grublju jabučnu kiselinu pretvara u finiju mliječnu, u drvenim bačvama. Poslije nje vino odležava tri godine u drvetu, pa tri u boci i meko je poput velikih merlota. Premijer je kupaža najboljih reservi iz podruma Plantaža odabranih među uzorcima napravljenima djelomično i od bobica prosušenih na trsu, a oštrinom pomalo podsjeća na najbolje cabernet sauvignone. Razlika u cijeni je čak tri puta: Reserve stoji 25, a Premijer čak 75 eura. Razlika u kakvoći ipak nije tolika.

Enologinja Vera Jovanović predstavila je i desetak uzoraka iz tankova. Veliki potencijal pokazali su vranac iz 2020. te francuski marselan, križanac cabernet sauvignona i grenachea, a krasna škola bilo je kušanje bordoške “začinske” sorte petit verdot. Sam je iz berbe 2019. bio težak, daleko od spremnosti za uživanje, no izmiješan u omjerima pola-pola s marselanom, odnosno vrancem dao je odlična vina.