O avionima, sankcijama i frustracijama Srbijom, budućnosti Europe uz rat i mir na istoku...

Veleposlanik Francuske u Hrvatskoj, Gaël Veyssière, za Express govori o odnosima dviju država te izazovnim vremenima koja su pred nama ako uzmemo u obzir rat u Ukrajini, energetsku krizu i inflaciju

Odnosi Hrvatske i Francuske nikad nisu bili bolji ako uzmemo u obzir da je prvi put u povijesti države, odnosno nakon više od 30 godina naše samostalnosti, Hrvatsku posjetio jedan francuski predsjednik. Emmanuel Macron krajem prošle godine bio je u posjetu Zagrebu, a Hrvatska je, kao što znamo, od Francuske kupila vojne zrakoplove za 1,2 milijarde eura. O odnosima dviju država, izazovnim vremenima koja su pred nama ako uzmemo u obzir rat u Ukrajini, energetsku krizu i visoku stopu inflacije koja je zahvatila cijelu EU, razgovarali smo s francuskim veleposlanikom u Hrvatskoj, Gaëlom Veyssièreom, koji nam je otkrio da je francuski izvoz u Hrvatsku povećan za 36 posto u prvih sedam mjeseci ove godine, dok je hrvatski izvoz veći za 18 posto u istom tom razdoblju. Navodi i kako je gospodarski dijalog između Hrvatske i Francuske ojačao, osobito u kontekstu ulaska Hrvatske u eurozonu.

Podržavamo međunarodne napore kako bi BIH usvojila izbornu reformu koja jamči politička prava svima, a osobito Hrvatima, kao konstitutivnom narodu

Express: Predsjednik Macron posjetio je Hrvatsku u studenom prošle godine. Tom prigodom, hrvatska i francuska vlada sklopile su ugovor o prodaji vojnih zrakoplova Rafalea za 1,2 milijarde eura. Može li se reći da su francusko-hrvatski odnosi danas jači nego ikad?

Nedvojbeno je da je naš odnos ojačao. Rekao bih da potpis ugovora za Rafale tomu nije uzrok, nego posljedica. Ovo je približavanje prije svega povezano sa zajedničkom vizijom naših dviju vlada, osobito između predsjednika države Emmanuela Macrona i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, u pogledu glavnih pitanja i izazova kako Europe, tako i svijeta. To se očituje u vrlo konkretnim stvarima koje utječu na svakodnevni život naših građana: naš gospodarski dijalog je ojačao osobito u kontekstu ulaska Hrvatske u eurozonu. Suočavamo se s energetskim izazovima blisko surađujući u okviru Europske unije, bilo da je riječ o provođenju sankcija protiv Rusije, bilo da jačamo našu energetsku neovisnost u cilju diversifikacije opskrbe, a naravno radimo zajedno i na pripremi ulaska Hrvatske u Schengen. Izazov za naše dvije zemlje je preoblikovanje oduvijek dobrog odnosa u odnos na strateškoj razini. To je cilj koji smo si zadali tijekom potpisivanja strateškog partnerstva 25. studenog 2021. tijekom posjeta predsjednika Macrona. To znači blizak i stalan politički dijalog između hrvatskih i francuskih vlasti, kao i razmjene između naših građana na svim mogućim važnim područjima djelovanja: u kulturi (podsjećam da je Francuski institut u Hrvatskoj prošle godine proslavio stotu godišnjicu, što ga čini jednim od najstarijih francuskih instituta u ovoj regiji svijeta), potom u trgovini i gospodarstvu, turizmu, sportu...

Express: U gospodarskom smislu, znači li ovo strateško partnerstvo jačanje francuskih ulaganja u Hrvatskoj?

Da, osim najvidljivijih ugovora, poput onih o nabavi borbenih zrakoplova Rafalea ili nedavnoj kupnji Airbusa od strane Croatia Airlinesa, francuske grupacije jačaju ovdje svoju prisutnost, bilo da je riječ o velikim grupacijama poput Bouyguesa (Bina Istra se razvija, i naravno zračna luka Zagreb sa zračnom lukom Pariz), a tu su i Lactalis (Dukat), Atos, L’oréal, Decathlon, Groupama, fondovi poput Pearl Investmenta (koji je nedavno uložio u više elektrana na biomasu na istoku zemlje), kao i mala poduzeća. To se očituje i u povećanju naše trgovinske razmjene: francuski izvoz povećan je za 36% u prvih sedam mjeseci ove godine, a hrvatski izvoz veći je za 18% u istom tom razdoblju. Broj francuskih turista u Hrvatskoj također je u snažnom porastu, a čini se da će 2022. biti rekordna godina u tom pogledu. Ukratko, trend je vrlo pozitivan i to bi trebalo pridonijeti gospodarstvima naših dviju zemalja.

Express: Što se tiče nabave zrakoplova Rafalea, Srbija je također u procesu nabave istih. Je li Parizu problem što Beograd ne uvodi sankcije Moskvi u pregovorima oko takvih vojnih nabavki?

Koliko je meni poznato, još ništa nije odlučeno, a još manje objavljeno. Nažalost, ne mogu reći nešto više o ovoj temi. Šire gledano, sve države članice zacijelo se osjećaju donekle frustrirano kad neka zemlja kandidat, poput Srbije, ne primjenjuje, poput ostalih, europske sankcije protiv Rusije. S druge strane, zajednički nam je strateški interes da jačamo odnose između svih zemalja zapadnog Balkana i EU. Sve to treba uzeti u obzir.

Express: Doista, kad je riječ o sankcijama, je li Francuska podržala zabranu uvoza jeftine ruske nafte preko hrvatskog naftovoda za Beograd?

Podsjećam da se ova važna odluka odnosi na sve treće zemlje. Zajednički su je usvojile sve države Europske unije, uključujući naravno i Francusku. Kako bi sankcije koje je nametnula Europska unija bile učinkovite, nužno je da naši EU susjedi, a posebice države kandidati za pristupanje, provode slične i koordinirane mjere. Isto je tako potrebno pokazati jedinstvo među Europljanima o tim pitanjima te ne ulaziti u igru onih koji nas žele podijeliti upirući prstom u odgovornost ove ili one države članice u pogledu sankcija.

Otkriva da je francuski izvoz u Hrvatsku povećan za 36 posto u prvih sedam mjeseci 2022.

Nužno je da se mirovni sporazum potpiše, no uvjete i trenutak tog sporazuma morat će definirati sama Ukrajina, koja je žrtva ruske agresije

Francuske grupacije jačaju ovdje svoju prisutnost, bilo da je riječ o velikim grupacijama poput Bouyguesa, a tu su i Lactalis, Atos, L’oréal, Decathlon

Express: Kako gledate na napore državnog vrha RH oko izjednačavanja izbornih prava Hrvata u BIH? Zašto je tako teško da EU shvati kako su BIH Hrvati diskriminirani u izbornom procesu?

Francuska je jedna od onih zemalja koje, kao i Hrvatska, smatraju da o situaciji u Bosni i Hercegovini, te općenitije na zapadnom Balkanu, treba raspravljati na najvišoj razini, i to redovito u okviru Europske unije. Ta je tema nedavno bila predmet rasprava na Vijeću ministara vanjskih poslova Europske unije, a zatim na Europskom vijeću. Europska politička zajednica, koja je pokrenuta početkom mjeseca na temelju prijedloga predsjednika Macrona, isto je tako omogućila raspravu s predstavnicima Bosne i Hercegovine. Da se vratimo na vaše pitanje, kao i Hrvatska, mi podržavamo međunarodne napore kako bi ta država usvojila izbornu reformu koja jamči politička prava svima, a osobito Hrvatima, kao konstitutivnom narodu ove države, no isto tako i onima koji ne pripadaju ni jednom konstitutivnom narodu, uz poštovanje Ustava, Daytonskih ugovora i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. Nakon izbora i korištenja bonskih ovlasti od strane visokog predstavnika, sad je red na političkoj klasi Bosne i Hercegovine da se mobilizira i uspostavi, na svim razinama, funkcionalnu vlast koja će se posvetiti nužnim reformama radi približavanja Europskoj uniji, uključujući reformu izbornog zakona.

Express: Kako Vi gledate na tijek rata u Ukrajini? Čini li Vam se da je ruska vojska taman toliko nesposobna da ne može pobijediti u Ukrajini, ali i taman toliko sposobna da ne izgubi taj rat?

Situacija je još vrlo nesigurna, napeta i opasna, no sad se čini da ukrajinska vojska postupno preuzima nadzor nad svojim teritorijem unatoč ruskim bombardiranjima. To je vrlo impresivno. Plod je to prije svega hrabrosti Ukrajinaca, no isto tako i europske potpore (uključujući francusku koja se, poput hrvatske, nastavlja i jača), kao i SAD-A, osobito u vojnom pogledu. Posebno Europska unija igra ulogu koja se često previše podcjenjuje, a odnosi se ne samo na sankcije, nego i na pomoć Ukrajini, podršku pri nabavi vojne opreme, a sad već i na europsku misiju vojne pomoći i izobrazbe - EUMAM. Dakle, ne smijemo se obeshrabriti, a nužno je i da ostanemo ujedinjeni i djelujemo zajedno. Sadašnje razdoblje je ključno. Najzad, nužno je da se mirovni sporazum potpiše, no uvjete i trenutak toga sporazuma morat će definirati sama Ukrajina, koja je žrtva ruske agresije.