Razlika između Tita i dr. Tuđmana. Na maloj markici
Nećemo se valjda držati zakona kao pijan plota, znamenita je sentenca Josipa Broza Tita koju, kažu svjedoci vremena, nikad nije izgovorio pokojni predsjednik pokojne Jugoslavije, nego ju je rekao tadašnji predsjednik Savezne skupštine Milentije Popović. U Hrvatskoj pošti se, međutim, nisu zamarali detaljima, pa su čuvarima sjećanja na Maršala odgovorili: “Mi hoćemo”.
Savezu antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) i Savezu društava Josip Broz Tito Hrvatske palo je na pamet da se, povodom 130 godina od Titova rođenja, organizira i filatelistička izložba na kojoj bi bio predstavljen žig s Brozovim likom. Ne, naravno, istim onim što su ga u Srbiji stavili na markicu obilježavajući, zbilja, uopće nije šala, pola stoljeća diplomatskih odnosa Republike Srbije i Bangladeša!
”Prigodni poštanski žig se izrađuje povodom neke obljetnice, primjerice na datum ili u mjesecu kad je netko rođen ili okrugle obljetnice nekog događaja na određeni datum. U ovom slučaju zahtjev je glasio da se izradi prigodni poštanski žig pod nazivom ‘130. obljetnica rođenja J. B. Tita’. S obzirom na to da je obljetnica Titova rođenja bila u svibnju, a ne u prosincu, predlagatelji su sa zahtjevom zakasnili”, rekli su
Hini u Hrvatskoj pošti.
”Probali smo objasniti da mi 130. obljetnicu Titova rođenja obilježavamo cijelu godinu, a ne samo jedan mjesec, te da je žig sastavni dio filatelističke izložbe i koristio bi se samo jedan u jednoj pošti. No uskoro smo izgubili svaku nadu”, rekao je, također za Hinu, predsjednik SABA-E Franjo Habulin. E da se mi sad lijepo prestanemo lagati, nije to lijepo, a i odrasli smo ljudi: mogu, dakle, evo ove minute, iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista, kao i iz Saveza društava Josip Broz Tito Hrvatske, zajedno ili odvojeno, sasvim je svejedno, uputiti molbu Hrvatskoj pošti i zatražiti žig povodom 150. godišnjice Titova rođenja, paziti da kao rok odrede svibanj 2024. godine i opet će dobiti odbijenicu. U njoj bi, pretpostavljamo, pisalo: “Prigodni poštanski žig se izrađuje povodom neke obljetnice, primjerice na datum ili u mjesecu kad je netko rođen ili okrugle obljetnice nekog događaja na određeni datum. U ovom slučaju zahtjev je glasio da se izradi prigodni poštanski žig pod nazivom ‘150. obljetnica rođenja J. B. Tita’. S obzirom na to da obljetnica Titova rođenja nije bila, nego tek treba biti, predlagatelji su sa zahtjevom poranili”. Možemo sad, nije zabranjeno, zamisliti što bi u Hrvatskoj pošti rekli da su im prigodan žig s Tuđmanovim likom zatražili iz, recimo, Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata i Zajednice žena Katarina Zrinski, samo nema potrebe. I bez upotrebe imaginacije znamo, itekako dobro, da se u tom slučaju ne bi držali pravila i procedure kao - pijan plota.
U postsocijalističkom, revizionističkom, domoljubno-nacionalističkom narativu, na prošlost i povijesne ličnosti se ne gleda, kažimo tako, kroz činjenice, nego kroz dojmove i mitove u kojima još jedna godina od Titove smrti znači još barem 100.000 njegovih žrtava. Nasreću, Josip Broz je umro 1980. godine, a ne desetljeće ranije, jer da jest, do sada bismo se svi vodili kao streljani na Bleiburgu, umoreni na Golom otoku i mučki likvidirani tijekom boravka u Trstu, gdje se neprijateljska emigracija fokusirala na nabavku levisica za potrebe kontrarevolucije.
Kao dakle nesumnjivo velika figura prošlog stoljeća, ni Tito nije bio samo veličanstveni vojni strateg, školovani