Obljetnica Lepoglave i zašto je ona važna baš HDZ-U...

Ispod radara je prošla vijest da je ministar pravosuđa Ivan Malenica ovih dana posjetio Kaznionicu u Lepoglavi, koja ove godine obilježava 170. obljetnicu “rada”. Prava vijest je, naravno, 170 godina djelovanja ovog najstarijeg (te vjerojatno i najsigurnijeg) zatvora u zemlji, okruženog zidovima sa stražarskim kućicama i bodljikavom žicom. Nakon što je car Josip II. godine 1786. ukinuo pavline te im oduzeo svu imovinu, bivši pavlinski samostan pripao je Državnom eraru, koji je odmah počeo preuređenje samostana u zatvor, koji je počeo raditi 1854., i to kao muški zatvor. Propašću Austro-ugarske i dolaskom Jugoslavije Lepoglava je 1918. pretvorena u zloglasni zatvor za političke protivnike. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije kaznionica je 1941. pala pod vlast NDH te su dvije godine kasnije ustaše zatvor pretvorili u logor. Krajem Drugog svjetskog rata uništeno je jedno krilo samostana/zatvora i arhive te nova obnova počinje 1946. Zanimljivo je da i u Jugoslaviji Lepoglava ostaje kaznionica za političke neistomišljenike.

Iako građani Lepoglave nisu previše oduševljeni time da ih ostatak Hrvatske percipira samo po zatvoru, nitko ne može negirati da je kaznionica u Lepoglavi povijesni biser i spomenik, odnosno kulisa različitim povijesno-političkim peripetijama u ovom dijelu Europe. No mnogima nije poznato da se zatvorenici u ovoj kaznionici danas mogu školovati za gotovo sva deficitarna zanimanja u Hrvatskoj te da se u Lepoglavi godišnje proizvede 80 tona svinjetine i 50 tona povrća. Kuriozitet je da tri poluotvorena i jedan otvoreni odjel kaznionice u Lepoglavi uprihode više od 40% ukupnih zatvorskih prihoda u Hrvatskoj. Zatvor također obrađuje oko 70 hektara zemljišta te gospodari s 400 hektara šuma. Jedna od kultura kojima se zatvorenici u Lepoglavi bave je vinogradarstvo, a njihova vina osvajaju navodno mnoga priznanja diljem svijeta. Za ovu priču bitno je istaknuti da suradnja kaznionice s vanjskim učilištima traje već godinama te da se zatvorenici u Lepoglavi mogu školovati za mnoga zanimanja, kao što su keramičari, krovopokrivači ili soboslikari. Sve su ovo bitne stvari, pogotovo kad se uzme u obzir da resocijalizacija (i rehabilitacija) zatvorenika doista počinje u zatvoru. Ako samo na trenutak zanemarimo nepoštenu činjenicu da kod nas u zatvorima završavaju ljudi i zbog najbanalnijih razloga, dok s druge strane

Kapaciteti zatvorskog sustava povećali bi se za 1200 mjesta, što je definitivno za svaku pohvalu, pogotovo ako se uzme u obzir da je dio bivših (ministarskih) kolega i kolegica ministra Malenice na pragu Lepoglave. Jer do sada se više puta pokazalo da HDZ uvijek – prije svega – gleda na svoje članove i članice te na njihovu komociju zatvorske žice slobodno šetaju ljudi koji su pronevjerili milijune eure ili – u najlošijem slučaju – dobiju nekoliko mjeseci “otvorenog zatvora”, bitno je ulagati energiju i brinuti se za domaće zatvorenike.

Kad netko izađe iz zatvora, redovito se susreće s mnogobrojnim izazovima. Prije desetak godina provedeno je veliko istraživanje u europskim zatvorima o tome koje su točno potrebe osuđenika. Na temelju spomenutog istraživanja osmišljeni su razni programi samoobrazovanja, savjetovanja te podrške obiteljima zatvorenika. Također postoje specifični programi za mlade osuđenike, gdje mladi ljudi dobivaju mentora te uz njegovu podršku prolaze kroz programe funkcionalnog opismenjavanja. Zbog toga je hvalevrijedno da i zatvorenici u Hrvatskoj imaju mogućnost dodatnog obrazovanja. No ovdje se, nažalost, mora progovoriti i o slonu u prostoriji, odnosno o stigmi koja prati osobe koje su, pa makar i nekoliko tjedana, provele u zatvoru. Oni su svojim boravkom u zatvoru doživotno obilježeni i to za mnoge predstavlja veliku prepreku u uspostavljanju normalnih obiteljskih i radnih odnosa. Prema socijalnoj psihologiji, resocijalizacija zatvorenika označava njihov povratak u društvenu zajednicu kako bi oni osposobljeni novim vještinama mogli živjeti društveno usklađenim životom te normalno i uspješno obavljati razne društvene djelatnosti, i to bez ikakve diskriminacije.

No koliko Vlada RH drži do zatvora i kaznionica, dovoljno govori lako provjerljiva činjenica da je ova tehnička vlada tek u siječnju ove godine objavila izvješće za 2022. Prema tom izvješću, tijekom 2022. godine u domaćim zatvorima boravilo je 12.826 osoba lišenih slobode, čime se broj zatvorenika u odnosu na 2021. povećao.

Ministar Malenica u Lepoglavi je također najavio da će Vlada RH u idućih pet godina uložiti više od 200 milijuna eura u gradnju tri nove kaznionice, i to u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Ovim potezom kapaciteti zatvorskog sustava povećali bi se za 1200 mjesta, što je definitivno za svaku pohvalu, pogotovo ako se uzme u obzir da je dio bivših (ministarskih) kolega i kolegica ministra Malenice na pragu Lepoglave. Jer do sada se više puta pokazalo da HDZ uvijek – prije svega – gleda na svoje članove i članice te na njihovu komociju.