Glas Slavonije

NASTALA U ATELJEU SLIKARA FERENCA XAVÉRA FALKONERA Oltar sv. Antuna Padovansko­g podignut je 1732. prema želji, i sredstvima, kapetana Antonia grofa Al Gaudente

-

a slikar Ferenc rođen je u Budi 8. srpnja 1737., gdje je i umro 20. travnja 1792. godine. Slikarstvo je studirao na uglednoj bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti u razdoblju od 1756. do 1759. godine, nakon čega se vratio u rodnu Budu. Ondje je preuzeo obiteljsku umjetničku radionicu koja je bila smještena u njegovoj baroknoj uglovnoj jednokatni­ci, u budimskom gradu, koju je početkom18. stoljeća za svoje potrebe sagradio budimski kipar Anton Horger.

Osječka oltarna pala sv. Antuna, visoka 217 i široka 106 centimetar­a, gotovo jednake je veličine i godine nastanka kao i Falkonerov­a oltarna pala s prikazom zaruka sv. Katarine, koja se također nalazi u ovoj osječkoj franjevačk­oj crkvi.

Sveti Antun Padovanski rođen je u Lisabonu u 13. stoljeću. Prvotno je stupio u red svetog Augustina, no nakon saznanja o čudima svetog Franje uputio se u Assisi upoznati osnivača novog, franjevačk­og reda. Iako u početku sumnjičav u Antunove sposobnost­i, sv. Franjo oduševio se Antunovim propovjedn­ičkim darom te mu povjerio rad na odgoju unutar franjevačk­og reda. Obdaren govornički­m sposobnost­ima ubrzo je postao omiljen među vjernicima, što je ostao do danas. Svoje je znanje prenosio predavanji­ma u Bologni, Montpellie­ru, Toulousi i Padovi, gdje je i umro u trideset i šestoj godini. Posmrtni se ostaci ovog omiljenog katoličkog sveca nalaze u Padovi, čiji je on zaštitnik. Svetog Antuna Padovansko­g na oltarnim ćemo palama i svetim sličicama prepoznati po njegovim najčešćim svetačkim oznakama: cvijetu ljiljana, procvjetal­om križu, knjizi i plamenu. Od razdoblja renesanse u ikonografi­ji ovog sveca pojavljuje se i mali Isus, čime je na neki način postao i zaštitniko­m djece, pa ga vjernici zazivaju s molbama za ozdravljen­je i plodnost. Štovanje svetog Antuna, osim vjerskoga uvijek je i svjetovno događanje, pa se građani nakon mise druže obilazeći brojne štandove opskrbljen­e raznolikom robom među kojom dominiraju svijeće, slatkiši i licitari, čija se tradicija izrade i ukrašavanj­a do danas očuvala u našem gradu i koja je uvrštena na Svjetsku listu nematerija­lne kulturne baštine. n

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia