AUTOR BROJNIH SLIKA KOJE KRASE OLTARE

Sveti Antun jedan je od najštovanijih osječkih svetaca. Osječanima se toliko omilio da su baroknu franjevačku crkvu Uznesenja Svetog Križa od milja prekrstili u crkvu svetog Ante. On je svetac koji na osječke ulice, od najranijih jutarnjih do kasnih večernjih sati, izmami rijeke ljudi koji se u tihim neformalnim kolonama slijevaju u Tvrđu pokloniti se svecu, neformalnom zaštitniku grada. Oltar svetog Antuna Padovanskog u franjevačkoj crkvi podignut je 1732. godine prema želji, i sredstvima, kapetana Antonia grofa Al Gaudente, jer je prema legendi sveti Antun zaslužan za pobjedu kršćanske vojske u bitci kod Lepanta.

Unutar drvenog polikromiranog baroknog oltara nalazi se oltarna pala s prikazom svetog Antuna koji u naručju desne ruke drži malog Isusa, a u lijevoj cvijet ljiljana, koji mu je jedan od glavnih atributa. Oltarnu palu flankiranu lezenama i stupovima krase i barokne pozlaćene skulpture sv. Kolomana iz Irske, i svetog Ivana Nepomuka, sveca čiji se kip nalazio u javom prostoru svakog dijela grada Osijeka. Slika izrađena tehnikom ulja na platnu nastala je 1770. godine, u ateljeu budimskog slikara Ferenca Xavéra Falkonera. Ovu je slikarsku radionicu u Budi utemeljio Georg Falkoner, koji je rođen 1646., u Škotskoj, a umro u Budi 1741.,

Budimski barokni slikar Ferenc Falkoner, osim dviju oltarnih pala u osječkoj baroknoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa, sv. Antun Padovanski i Zaruke svete Katarine, autor je brojnih slika koje krase oltare crkava diljem ugarskog dijela Habsburške Monarhije. Falkonerova se djela nalaze uglavnom u franjevačkim, ali i drugim crkvama, od rodne mu Bude, danas Budapest, Budakeszija, Váca, Dunaföldvára, Baje i Szegeda u današnjoj Mađarskoj, preko Futoga i Bača u Vojvodini, u današnjoj Srbiji, do Šarengrada, Našica i Slavonskog Broda u Hrvatskoj.