Stigao je predujam EU-A vrijedan 6,14 milijardi kuna

Europska komisija u ponedjeljak je isplatila predujam Hrvatskoj iz Mehanizma za oporavak i otpornost, i to u iznosu od 818,4 milijuna eura, odnosno 6,14 milijardi kuna. To je najviša pojedinačna uplata EU novca u državni proračun od kada je Hrvatska članica Europske unije. Kako podsjećaju iz Vlade RH, temelj za isplatu tih financijskih sredstava je Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026., koji je početkom srpnja dobio pozitivnu ocjenu EK-A, a koju je Vijeće EU-A potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna nepovratnih sredstava.

”Primanje avansnih sredstava za Hrvatsku označava početak provedbe kandidiranih investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nakon faze očuvanja radnih mjesta i gospodarske stabilnosti u okolnostima COVID-19 krize, posvećeni smo reformskom procesu i korištenju osiguranih europskih sredstava za brz gospodarski oporavak i razvoj, uz jasan smjer dvostruke tranzicije - digitalne i zelene”, izjavio je premijer Andrej Plenković. Rok za provedbu svih reformi i investicija u NPOO-U je 31. kolovoza 2026., pri čemu će se daljnje isplate novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje. Njihovo odobrenje ovisit će o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru NPOO-A.

”Ova prva isplata označava početak povijesnog priljeva sredstava EU-A u Hrvatsku, koja će joj pomoći da ponovno pokrene gospodarstvo nakon pandemije”, rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni. “Uspješna provedba plana za oporavak i otpornost Hrvatskoj će omogućiti da primi 6,3 milijarde eura, što čini 11,6 % iznosa njezina BDP-A za 2019. godinu. Tim će se novcem poduprijeti ključne reforme za poticanje digitalizacije, modernizaciju energetske, prijevozne i vodoopskrbne infrastrukture i napredak u klimatskoj tranziciji i zaštiti okoliša”, dodao je Gentiloni.

I povjerenik za proračun i administraciju EK-A Johannes Hahn nazvao je “odličnom viješću” isplatu predujma Hrvatskoj. “To je jasan dokaz da EU ostvaruje konkretne rezultate na terenu. Siguran sam da će naša potpora uskoro biti vidljiva u zelenim i digitalnim projektima koje će Hrvatska provesti u korist svojih građana i za našu zajedničku budućnost”, rekao je Hahn. Hrvatski NPOO sadržavaopis 77 reformi i 152 ulaganja na koje će taj novac biti usmjeren. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna, ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 mlrd. kuna, ili deset posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 mlrd. kuna, ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 mlrd. kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 mlrd. kuna, pet posto) i inicijativa “obnova zgrada” s 5,95 mlrd. kuna, tj. 12 posto sredstava iz NPOO-A. Za oporavak je namijenjeno 66 posto, odnosno 32,15 mlrd. kuna, a za otpornost 34 posto, tj. 16,5 milijardi.

Svaka komponenta plana ima “digitalne” i “zelene” sastavnice, pri čemu je cilj dosegnuti zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju. U hrvatskom planu predviđene su važne i velike reforme javne uprave, poslovnog okruženja, obrazovanja, pravosudnog sustava, socijalne skrbi. Tu su i velike investicije koje pridonose zelenoj tranziciji, a jedna od njih predviđa 1500 megavata električne energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za grijanje i hlađenje zgrada.

■