Između Mađarske i Hrvatske četiri nova granična prijelaza
Prosječna udaljenost prijelaza je 50 kilometara, a na zapadu su oni svakih dva do četiri kilometara
Hrvatska i Mađarska će u sljedećem razdoblju otvoriti četiri nova granična prijelaza. Najavio je to u utorak mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto nakon sastanka s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom i ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-A Natašom Tramišak na kojem su razgovarali o unaprjeđenju prekogranične suradnje. "Trenutačno imamo sedam graničnih prijelaza. Njihova prosječna udaljenost je 50 kilometara, a na zapadu su prijelazi svakih dva do četiri kilometara, pa se ta situacija mora unaprijediti", rekao je Szijjarto u Nagykanizsi, mjestu susreta odabranom jer je "na pola puta" između dvije prijestolnice. Kazao je kako se "uz takvu infrastrukturu ne mogu iskoristiti komparativne prednosti koje nudi susjedstvo" dviju država, pa najavio gradnju četiri nova granična prijelaza u bližoj budućnosti.
Troje ministara na sastanku je razgovaralo o daljnjem unaprjeđenju prekogranične suradnje, s naglaskom na prometno povezivanje. Mađarski ministar spomenuo je izgradnju mosta između Kotoribe i Murakeresztura, za što su dobivena sredstva od Europske unije, kao i buduća spajanja lokalnih cesti i autocesta. "Gradimo mostove, u stvarnom i prenesenom značenju", naglasio je Szijjarto.
Ministrica Tramišak izrazila je ponos na "14 godina vrlo uspješne" prekogranične suradnje između Hrvatske i Mađarske. Dvije zemlje trenutačno pripremaju program za iduće financijsko razdoblje, od 2021. do 2027. godine. Osim prometa, kao područja buduće suradnje Tramišak je izdvojila zelene politike, održivi rast i razvoj te jačanje gospodarskih aktivnosti poput pomoći malom i srednjem poduzetništvu s obje strane granice. "Vjerujem kako ćemo uskoro sastaviti nacrte našeg zajedničkog sporazuma" o upravljanju novim europskim sredstvima", zaključila je ministrica. Ministar Grlić Radman, bivši veleposlanik u Budimpešti, okupljene je pozdravio na mađarskom jeziku, pa izrazio nadu da će dvije zemlje, "povezane poviješću", biti još povezanije kad Hrvatska uđe u šengenski prostor, te da će to olakšati i dolazak mađarskih turista kojih je ove godine u Hrvatskoj bilo više od 400 tisuća. Szijjarto i Grlić Radman su na konferenciji za novinare odgovarali i na pitanja o proširenju EU-A i statusu Srbije. "Srbija je ključna država zapadnog Balkana i njezino članstvo u EU-U je od strateške važnosti", rekao je Szijjarto, nakon čega je njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman kazao da tome mora prethoditi rješavanje otvorenih pitanja. "Što se tiče ulaska Srbije u Europsku uniju, želim reći da Mađarska proširenje smatra jednim od najvažnijih europskih politika. Mislim da bez proširenja EU ne može vratiti svoju snagu", rekao je Szijjarto, manje od mjesec dana nakon što je premijer Viktor Orban na Bledu kazao kako je Srbija ključna za europsku sigurnost i identitet. n
“JOŠ UVIJEK PITAMO SRBIJU O NESTALIMA”
Ministar Grlić Radman složio se oko potrebe europske perspektive zapadnog Balkana, pa tako i Srbije, no naglasio je da “postoje određena pitanja koja opterećuju bilateralne odnose” Zagreba i Beograda na koje se treba odgovoriti prije podrške srbijanskom napretku prema Europskoj uniji. “Mi tragamo još uvijek i pitamo Srbiju o 1858 nestalih. Njihove obitelji su još žive. Nas pogađa ta bol koju vidimo kad obilježavamo Dan nestalih kod onih koji ne znaju gdje su im članovi obitelji”, rekao je hrvatski ministar. Ministar od Srbije očekuje i poboljšanje položaja hrvatske manjine, tako da ona dobije jednak status kao srpska manjina u Hrvatskoj koja ima zagarantirana mjesta u parlamentu.