Hrvatska napredovala za šest mjesta, BIH najgora u borbi protiv korupcije
Na ljestvici od 180 država prema Indeksu percepcije korupcije 2022. Hrvatska je na 57. mjestu s 50 bodova. To je rast od tri boda i šest mjesta u odnosu prema 2021. godini. Prema Indeksu percepcije korupcije, istraživanju Transparency Internationala iz Berlina, najtransparentnije države u 2022. godini bile su Danska s 90, Finska s 87 i Švedska s 83 boda. Najkorumpiranije države su Južni Sudan, Sirija i Somalija. Hrvatska je na začelju Europske unije, a lošije su Rumunjska s 46, Bugarska s 43 i Mađarska s 42 boda. Prosjek članica Europske unije je 64, tako da Hrvatska zaostaje 14 bodova. U odnosu prema državama u okruženju, Slovenija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora imaju pad od 1 boda, Srbija za 2, a Kosovo je zabilježilo rast od 2 boda.
"Iako je ovo istraživanje pokazalo da se Hrvatska nalazi na granici između korumpiranih i transparentnih država svijeta, građani to ne primjećuju. Na mnogim primjerima svjedoče da su prijavitelji nepravilnosti obilježeni i obespravljeni. Dugotrajni postupci u razotkrivanju, procesuiranju i kažnjavanju korumpiranih zaustavljaju borbu protiv korupcije. Borba protiv korupcije je borba za Hrvatsku u kojoj od vlastitog rada pošteno žive njezini građani, uključeni u procese odlučivanja. Uz nositelje vlasti koji neće zloupotrijebiti svoju poziciju kako bi uništili prevenciju i integritet neovisnih tijela u borbi protiv nje ili bi tu borbu iskoristili isključivo za političke obračune i dolazak na vlast", istaknula je Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska. Najgore rezultate u regiji ima BIH, a istodobno je na dnu ljestvice po rezultatima u borbi protiv te pojave među svim državama na cijelom europskom kontinentu, upozorili su iz bosanskohercegovačkog ogranka Transparency Internationala. Godišnji Indeks percepcije korupcije pokazao je kako je taj problem u BIH dobio dramatične razmjere, a vlasti ne pokazuju nikakvu spremnost da taj trend zaustave. "BIH zauzima uvjerljivo najniže mjesto u regiji i treće najgore mjesto u Europi kada je u pitanju indeks percepcije korupcije. Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BIH, koja s ocjenom 34 na ljestvici od nula do 100 spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava", istaknuli su iz Ti-ja za BIH. Podsjećaju kako je od 2012. BIH nazadovala za čak osam indeksnih poena i zajedno s Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Ti-ja izdvojena je kao primjer najvećeg pada u istočnoj Europi i središnjoj Aziji. U najvažnijim zaključcima Ti-ja koji se odnose na te regije navedeno je da zemlje zapadnog Balkana nisu u stanju suzbiti organizirani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i "zarobljenog" pravosuđa. Pritom je istaknuto kako je BIH na "povijesnom dnu", a da etničke podjele ometaju rad demokratskih institucija koje bi se trebale boriti protiv korupcije.
Srbija je, pak, u najvažnijem globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije pala za pet mjesta na listi - na 101. poziciju, i u javnom sektoru ima indeks 36 od 100 mogućih, priopćila je nevladina organizacija Transparentnost Srbija (TS). Taj pad, nakon desetogodišnje stagnacije, ocjenjuje TS, očekivan je u situaciji otvorenog kršenja brojnih protukorupcijskih preventivnih zakona.
SLOVENSKI PAD
Slovenija je prošle godine ponovno pala na indeksu percepcije korupcije i dosegla povijesno najnižu razinu, objavila je nevladina međunarodna organizacija Transparency International. Slovenija je pala za jedan bod i s 56 bodova izjednačila se s Italijom, Gruzijom i Češkom. “Nalazi ovogodišnjeg indeksa percepcije korupcije vrlo su zabrinjavajući, a Transparency International Slovenija vjeruje da će se trend nastaviti sve dok donositelji odluka ne nastave provoditi nultu toleranciju na korupciju”, upozorila je predsjednica slovenskog ogranka Transparency Internationala Neža Grasselli.