HNB: Kao i drugdje, uvođenje eura nema veći utjecaj na inflaciju
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj su procjeni, u siječnju ove u odnosu na siječanj 2022. godine u prosjeku više 12,7 posto, a u odnosu na prosinac u prosjeku su ostale iste, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). Promatrano prema posebnim skupinama, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosi 15,4 posto, za energiju 13,8 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 12,1 posto, a za usluge 9,3 posto, navodi se u priopćenju DZS-A u prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena u siječnju ove godine. Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na prosinac prošle godine, hrana, piće i duhan skuplji su 1,3 posto, usluge 1,1 posto, dok se za industrijske neprehrambene proizvode bez energije procjenjuje pad za 2,1 posto, a energiju za jedan posto.
Prvi podatci o siječanjskoj inflaciji upućuju da uvođenje eura, kao i u drugim zemljama, nema veći utjecaj na ukupnu inflaciju, ocjenjuju iz Hrvatske narodne banke. Dodaje se da je, jednako tako, na tragu iskustva drugih zemalja podatak da je povećanje cijena nakon uvođenja eura vjerojatno najviše izraženo u uslugama. Za konačnu ocjenu rasta cijena nakon uvođenja eura potrebno je pričekati detaljne podatke za siječanj i nekoliko idućih mjeseci, kažu u središnjoj banci. U HNB-U kažu da je blago usporavanje inflacije u siječnju na tragu njihovih očekivanja utemeljenih na smanjenju cijena naftnih derivata i ocjenama usporavanja godišnjeg rasta cijena hrane. "Usporavanju inflacije pridonijelo je i pojeftinjenje sirovina na svjetskom tržištu vidljivo od sredine prošle godine, kao i postupno otklanjanje preostalih uskih grla u opskrbnim lancima. S druge strane, još nisu vidljivi znatniji učinci
BLAGO POPUŠTANJE
Inflacija u eurozoni popustila je i u siječnju, kliznuvši na 8,5 posto, zahvaljujući znatno blažem poskupljenju energije, a Hrvatska se svrstala u skupinu zemalja s dvoznamenkastim rastom cijena, pokazale su u srijedu prve procjene Eurostata. U prosincu potrošačke cijene u eurozoni porasle su na godišnjoj razini za 9,2 posto, a u studenom za 10,1 posto. U listopadu inflacija je dosegnula najvišu razinu od 2000. godine, kada je Eurostat počeo objavljivati podatke, od 10,6 posto. Na mjesečnoj razini cijene su u siječnju pale za 0,4 posto.
slabljenja gospodarske aktivnosti", kažu u HNB-U. Imajući u vidu naznake popuštanja inflacijskih pritisaka na globalnoj razini, kao i statističke elemente u smislu povoljnog učinka baznog razdoblja, u nastavku 2023. očekuju daljnje postupno usporavanje godišnje stope inflacije, iako će ona još neko vrijeme ostati povišena ." međutim, ne s mijese zanemariti d asu rizici da buduća ostvarenja inflacije budu viša od projiciranih i dalje znatni", kažu u središnjoj banci.
Hrvatska udruga poslodavaca ocijenila je da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim jer su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene u odnosu na prosinac lani. Iz HUP-A naglašavaju da je, međutim, došlo do određenog ubrzanja rasta cijena usluga (1,1 posto mjesečno) u skladu s rastom troška nedostatne radne snage te zbog odgođene prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa.