Rad u hitnoj jedan je od najtežih poslova, moramo svi imati jednake uvjete

Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge djelatnika Hitne medicinske pomoći (HUD HMP), djelatnik Hitne pomoći u Vinkovcima, član je radne skupine za pripremu Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći gdje će svoja mišljenja i prijedloge dati neposredni djelatnici u hitnoj službi, članovi ove udruge.

"Radnu verziju smo napravili. Naravno, za takve stvari nismo profesionalci, a niti je to dio našega posla, ali smo u skladu sa zakonskim aktima i surađujući s udrugama, uspjeli smo završiti važan dokument koji za Hitnu medicinsku pomoć u Hrvatskoj progovara o problemima s terena, ono što do sada nije vrednovano. Primjerice, stavke oko organizacije same službe, nabave vozila, edukacije djelatnika, a na korist krajnjih korisnika, pacijenata", kaže Šota, dodajući kako je "rak-rana"

Hitne službe nastala 1996., kada je ukinut beneficirani radni staž. "Djelatnici HMP-A zbog specifičnosti poziva ne dočekaju odlazak u mirovinu, pa se njihova radna mjesta ubrajaju u ona koja ne mogu istrpjeti zakonski propisan radni vijek. Psihofizički, jedno je od najtežih zanimanja spašavanja ljudskih života, uključuje noćni i terenski rad. Ključ je ozakoniti sve to, uz izjednačenje rada djelatnika Hitne u svim dijelovima Hrvatske, jer ova služba ne poznaje segregaciju.to znači da u svakom trenutku, svaki djelatnik može ući u bilo koje vozilo Hitne pomoći u Hrvatskoj, znajući da su uvjeti jednaki za sve bez obzira na lokaciju, a pacijent

”Djelatnici HMP-A zbog specifičnosti poziva često ne dočekaju odlazak u mirovinu”

dobiva istu kvalitetu skrbi", kaže Danijel Šota, i podsjeća kako predstoji vrijeme dogovora i pregovora s vlastima te će njihov prijedlog proći kroz niz ureda, od pravne službe Ministarstva zdravstva, preko saborskog Odbora za zakonodavstvo do Vlade i saborske procedure. Zakon bi na Vladu mogao, u najoptimističnijoj varijanti, stići do ljeta.

“Bojim se samo da se to ne otegne u nedogled s obzirom na prijašnje iskustvo. Još 2001. sastavio sam prijedlog zakona koji je čak uspio doći do saborskih ureda, no i tadašnja, i sadašnja ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu nisu bile ‘za’. Potom se stvorila atmosfera među djelatnicima Hitne koji su shvatili da bez toga ne možemo, velikim smo prosvjedom ukazali na nedostatke”, kaže Šota te najavljuje kako slijede dorade nakon savjeta pravnih službi kako se budući zakon ne bi morao često mijenjati.