Đakovačka Gradska tržnica dobiva tipizirane suncobrane
PĐAKOVO
oput tržnice Dolac u Zagrebu, na kojoj se od jakog sunca i oborina štite suncobranima u znaku šestinskog kišobrana, 3. lipnja i Gradska tržnica u Đakovu osvanut će pod novim, tipiziranim suncobranima bež boje, sa službenim logom tržnice. S novim, unificiranim suncobranima tržnica u Đakovu dočekat će ovogodišnju dodjelu certifikata "Proizvodi hrvatskog seljaka", koji će ove godine biti dodijeljeni za 54 proizvođača koji domaću, lokalnu hranu prodaju na njoj. Lani ih je dobilo 49 proizvođača. Dodjela certifikata dio je projekta Certificirane seljačke tržnice, koji Udruga hrvatskih tržnica već 17 godina provodi u suradnji s lokalnim tvrtkama koje upravljaju tržnicom u svome mjestu, u ovom slučaju s Univerzalom. U taj je projekt uključeno 16 gradova i njihovih tržnica s približno 700 proizvođača domaće hrane, uglavnom Opg-ova. Prema riječima Danijela Geošića iz Univerzalovih Odnosa s javnošću, riječ je o 20 jednakih suncobrana, četvrtastog oblika, dimenzija 3,5 puta 3,5 metara.
- Unificiranim suncobranima pokrivat će se sva prodajna mjesta na kojima se u zakupu pojavljuju proizvođači vlastite, domaće, lokalne hrane. Odnosno, suncobrani su za dvadeset ozbiljnih proizvođača koji su na Gradskoj tržnici prisutni veći dio godine - kaže Geošić.
Zamijenit će dosadašnje, različite i već dotrajale suncobrane koje su nabavljali sami proizvođači, a znali su biti i reklamni, potom razne tende i improvizirane pokrove, što je bio problem jer je vladala šarolikost. - Tipiziranim suncobranima želimo red, unificiranost, da tržnica djeluje uredno, pristojno, da bude vidljiva, ali i vizualno prepoznatljiva, zbog čega smo i osmislili njezin logo – stilizirano srce u kojem su stilizirane konture katedrale - kaže Geošić. Đakovačka tržnica dosad svoj logo nije imala, a njegovom izvedbom simbolično je upozoreno i na to da je Đakovo srce Slavonije te na dugogodišnju blizinu "trbuha grada" i đakovačke katedrale.
Tržnica je u srcu grada na 6000 m2 otvorenog i 150 m2 zatvorenoga prostora, na 250 koraka od katedrale. Prva je početkom 20. st. bila na križanju pred Malom crkvom. Protezala se i širila sve do katedrale onkraj korza, gdje se i preselila. Poglavito se postratnih godina intenzivno tržilo na trgu između katedrale i kanoničkih kurija, gdje je prolazila glavna cesta, dok nije zaživjela prva prava tržnica na lokalitetu Bajnak. Narodni odbor Općine gradsku tržnicu odlučio je formirati 1948. Za popločavanje je korištena cigla srušenog paromlina Sloga, a koji je 1945. pri povlačenju iz Đakova zapalila njemačka vojska. Iz Društvenog plana za 1952. godinu podatak je o izdvajanju pola milijuna dinara iz općinskog budžeta za izgradnju nove tržnice. Stariji će se sjetiti da je njezin prostor na Bajnaku 1950-ih i 1960-ih bio omeđen zidanom ogradom i jablanima, što je kasnije uklonjeno.