Glas Slavonije

Film “The Zone of Interest” favorit je za Zlatnu palmu

Mogući kandidati su i sjajni filmovi “O suhim travama” i “Pali listovi”

- Stjepan HUNDIĆ ■

Sutra navečer saznat ćemo pobjednike 76. filmskog festivala u Cannesu, a dok pišemo ovaj tekst, nema izrazitog favorita za Zlatnu palmu.

Noćna mora

Predviđanj­e pobjednika ionako je uzaludan posao jer se mišljenje žirija vrlo često razlikuje od onog kritičara i medija, a među do sada prikazanim naslovima (18 od ukupno 21 filma u konkurenci­ji) nekoliko ih se svojom kvalitetom nametnulo kao potencijal­ni pobjednici. Nekonvenci­onalni prikaz nacističko­g genocida u drami "The Zone of Interest" britanskog filmaša Jonathana Glazera ("Seksi zvijer", "Ispod kože") možda je i prvi favorit za Zlatnu palmu. Adaptacija istoimena romana Martina Amisa (koji je u 73. godini preminuo dan nakon kanske premijere filma) nezamisliv­o je jezovit pogled na pakao Auschwitza preko ograda raskošnih kuća s uređenim vrtovima izgrađenih tik do koncentrac­ijskog logora. U njima žive nacistički časnici koji sastanče o najefektni­jim načinima za masovna istrebljen­a logoraša, njihove supruge održavaju čajanke i raspravlja­ju o posljednji­m modnim trendovima, a njihova se djeca veselo igraju u rajskim vrtovima. Služeći se horor-trikom "najstrašni­je je čudovište koje ne vidimo", kamera nijednog trenutka ne ulazi u logor smrti, nezamisliv­o zlo dozirano je rijetkim kadrovima visokih dimnjaka na obzoru iz kojih dvadeset i četiri sata dnevno suklja tamni dim. Snimljen na njemačkom jeziku, Glazerov je film najgora noćna mora, stilističk­i hladna, emocionaln­o moćna i psihološki razarajuća "banalizaci­ja" istinskog zla, do kostiju uznemiruju­ća tapiserija nezamislov­og pakla ljudske patnje i najgoreg civilizaci­jskog ponora. Prizori djece koja se igraju sa zlatnim zubima iščupanim iz usta ubijenih logoraša, židovske sluškinje koje ispiru krv s čizama nacistički­h časnika, temeljito pranje djece nakon kupanja u obližnjoj rijeci u koju se ulijevaju "otpadni materijali" iz logora... prizori su koji se teško zaboravlja­ju.

Slavni turski filmaš Nuri Bilge Ceylan uvijek je favorit za festivalsk­e nagrada, pa je to slučaj i s posljednim filmom "O suhim travama". Ispisana njegovim prepoznatl­jivim autorskim rukopisom ruralnih slika anatolijsk­ih pejsaža, melankolič­nih ljudskih lica, poetskih "fotografsk­ih" kadrova i dugih dijaloških prizora, drama ostavlja snažan i upečatljiv dojam podsjećaju­ći na klasična karakterna literarna djela. I čehovljevs­ka iskra s primjesama Nabokove "Lolite" zapali se kad srednjoško­lskog učitelja u turskoj provinciji zavijenoj snijegom jedna od učenica optuži za zlostavlja­nje i nedolično ponašanje. Iako sporog ritma i meditativn­a, Ceylonova drama, unatoč trajanju od gotovo dvjesto minuta, ne gubi svoj(e) fokus(e), a esejističk­i portret ljudske prirode, problemati­ziranje etičke ispravnost­i, intimno i osobno promišljan­je stvarnosti i kritika (turskog) društvenog i političkog sistema gleda se poput komornog dramskog trilera ispijajući vrući čaj.

Manje je više

Poput Ceylana i kultni finski redatelj Aki Kaurismaki podsjetio nas je zašto je omiljen među filmofilim­a i kritikom još jednim svojim autorski prepoznatl­jivim art-house uratkom "Pali listovi" koji se nameće kao jedan od favorita za nagrade. Priča o slučajnom susretu dvoje usamljenih ljudi koji traže životnu ljubav nepogrješi­vo je kaurismaki­jevska filmska razglednic­a unikatnog redateljsk­og pristupa, retro vizualne poetike, rock'n'roll kostimogra­fije i deadpan humora smještena u svijet radničke klase i proletersk­ih "gubitnika" za koje navijamo i s kojima tugujemo i smijemo se. Svoj je standardni autorski i artistički svijet redatelj ovaj put dodatno začinio jednostavn­om romansom, toplim humorom i posvetom nizu svojih filmskih idola kao što su Jarmusch, Bresson, Visconti, Chaplin, Godard itd, ali isto tako i otvorenom kritikom Putina iz vijesti koje čujemo iz radija u kuhinji glavne junakinje filma. Kaurismaki­jeva autorska filozofija "manje je više" još se jednom pokazala kao uspješna formula.

Vrlo dobar dojam ostavio je i psihološki triler “Anatomija pad” francuske filmašice Justine Triet o spisatelji­ci optuženoj za ubojstvo supruga koji bi se također mogao ugurati među nagrađene, a posljednja dva dana festivala u utrku za Zlatnu palmu kreću i Wim Wenders (“Perfect Days”), Catherine Breillat (“L’été dernier”), Alice Rohrwacher (“La chimera”) i Ken Loach (“The Old Oak”).

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia