Svaka ag Kraju z pora
STERILNA BUKA BEZ SADRŽAJ SVODI SE NA OTRCANE FR
Službena izborna kampanja u punom je jeku, političari se sve više i češće "časte", ne birajući riječi i sredstva. U kakofoniji svega i svačega programi političkih stranaka neće u dostatnoj mjeri doprijeti do građana, jedan je od najvažnijih prigovora i većine političkih analitičara. A kako biramo novi Sabor i Vladu, ali i eurozastupnike te novog predsjednika države, sve to do kraja ove godine, kampanja će biti prljavija nego ikad prije, u što smo se uostalom već osvjedočili. Slučaj Turudić samo je jedna od epizoda u tom nizu, kao i aktivno i neustavno uključivanje predsjednika Zorana Milanovića u kampanju.
I kao da verbalna Milanovićeva prepucavanja, oštrija i od svekolike dosadašnje oporbe, koji je u svemu tome i najglasniji, nisu dovoljna, na društvenim mrežama počelo je izvrtanje konteksta, a onda i izrečeno bitno može mijenjati značenje. Prljave kampanje, naravno, postoje oduvijek i svagdje u svijetu. I fotomontaže smo već vidjeli u ovoj kampanji. HDZ je Milanovića predstavio kao negativca iz Harryja Pottera. SDP je predstavio Karaplenkovića. Sada se i izjave vade iz konteksta. Ono što pak najviše zabrinjava jest previše prljavština na osobnoj razini, čemu svakako nije mjesto ni u izbornoj kampanji, ma koliko god ona bila agresivna i bučna.
GOVOR MRŽNJE
No da nas čeka žestoka kampanja, bilo je jasno još prije nekoliko mjeseci. Danas, pak, čini se da su korupcija i sigurnost dvije teme koje najviše dominiraju u kampanji, smatraju i stručnjaci, no nedostaje konkretnog sadržaja. Komunikacijska stručnjakinja Smiljana Leinert Novosel kaže: "Ljudi ipak žele čuti sadržaj, žele čuti što se to novo nudi i koji se to novi ljudi nude za koje bi bili uvjereni da će zaista i ostvariti ono što obećaju. Mnogo je obećanja i priča o tome kako će se nešto promijeniti a da zapravo nismo uvjereni da su čak u to uvjereni i oni koji to prezentiraju." Pa umjesto pozitivne imamo negativnu kampanju, za koju istraživanja pokazuju da ne donosi ništa dobro. "Negativna se kampanja vrlo često, kod nas u čak 90 % slučajeva, negativno odražava na onoga tko ju je pokrenuo, odnosno taj gubi izbore. Naši ljudi ne podržavaju takav oblik kampanje. Kod nas negativna kampanja, a tako je i u svijetu, smanjuje izlaznost na izbore", istaknuo je profesor u trajnom zvanju na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Predrag Haramija, koji je doktorirao na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu o temi "Etika u marketinškim komunikacijama". Svoj stav iznio je i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić: "Imamo negativnu kampanju koja kontinuirano traje i ako je sa svih strana, ona, dokazano, uvijek i po pravilu djeluje negativno na izlaznost." Važnu ulogu u ovoj agresivnoj kampanji imat će i društvene mreže, ali one, slažu se stručnjaci, nisu ključne. "Postoji Tiktok, Instagram, postoje te mreže za one koji su kreativniji, koji će na taj način pokušati doći do neke publike koja inače nije ta koja gleda mainstream medije, ali, na njihovu žalost, ta publika i nije ta koja najčešće izlazi na izbore", zaključuje Trogrlić, a Haramija dodaje kako "ljudi nisu naivni, shvatili su da je internet prepun dezinformacija, da je vrlo teško razlikovati istinu od laži itd., i nemaju toliko povjerenja u društvene mreže".
Nadalje, što se tiče političke destrukcije na osobnim razinama i govora mržnje, čega također u izbornim kampanjama ne nedostaje, tu je riječ o izgovorenom ili napisanom tekstu koji za svrhu ima poniziti i uvrijediti. Dovodi do toga da se potiče nasilje prema osobi ili grupi kojoj je to usmjereno, kazao je i u Htv-ovoj emisiji "Otvoreno" prof. dr. sc. Dean Ajduković, psiholog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i naglasio da je govor mržnje u europskim državama, pa tako i u Hrvatskoj, zakonski zabranjen zbog posljedica koje izaziva. Govor mržnje, upozorava Ajduković, potiče na nasilje prema pojedincima ili drugim osobama na temelju nekih njihovih osobina kao što su spol, rod, rasna, etnička pripadnost ili nešto drugo. "Oni koji su najčešće pogođeni jesu oni koji su nužno malo drukčiji od većine. Ili pak neki drugi misle da su drukčiji ili možda pripadaju nekoj drugoj grupi koja nije njihova", objasnio je Ajduković. Govoreći o tome kakav se profil ljudi najčešće služi govorom mržnje, psihijatar i psihotera
Kao da Milanovićeva prepucavanja, koji je u svemu tome najglasniji, nisu dovoljna, na društvenim mrežama počelo je izvrtanje konteksta, a onda i izrečeno može mijenjati značenje...