Resija na avršava zom
A: KAMPANJA VEĆINE OPORBE AZE I NESUVISLE PORUKE...
peut Ante Bagarić kazao je da svi imamo destruktivnu narav, te pojasnio da je "čovjekov emocionalni aparat, mentalni aparat sastavljen iz destruktivnih, agresivnih dijelova i kreativnih dijelova". "Ta dva sustava su negdje u ravnoteži. Kada se ta ravnoteža poremeti, onda takva osoba više nije 10 %, 20 % ili 30 % destruktivna, nego 70 %, 80 %. Zgradu je teško izgraditi, treba puno ljudi, no vrlo ju je lako srušiti. Destrukcija je primamljivo područje jer tu su svi kreativni, tu su svi pobjednici. Napasti nekog, poniziti nekoga, napisati neku laž, to osam milijardi ljudi radi vrlo efikasno. Napraviti nešto dobro, za to treba edukacija, sposobnosti, motivi", navodi Bagarić i dodaje da, kad se otvori prostor mržnji, onda dođe do plamena koji se vrlo teško zaustavlja.
Ako govorimo o mržnji u virtualnom svijetu, nastavlja psihijatar Bagarić, onda se zbilja u našoj civilizaciji otvorio jedan veliki požar destrukcije koji treba intenzivno zaustavljati jer posljedice mogu biti katastrofalne za pojedince, obitelji, grupe i cijelo društvo. Kada je riječ o modernom dobu, govor mržnje često se plasira i zapravo dolazi iz anonimnosti. Bagarić je rekao da su se dosad razvijali obrasci kako da se to nadzire, kontrolira, upravlja, odnosno kako da se smanjuje šteta: "Međutim, sad s otvaranjem tih dostignuća, odjednom smo dobili opciju da više nema nadzora, nema kontrole. To postaje još opasnije." Sloboda završava onda kada počne ugrožavati vašu slobodu, naglasio je i Zdravko Kedžo sa Sveučilišta u Dubrovniku, te pojasnio: "Za svakog od nas sloboda završava onog trenutka kada postane okvir i smeta nečijoj tuđoj slobodi. U cijeloj priči ima puno licemjerja. I danas u okviru naše europske obitelji postoje ozbiljni razgovori o tome. S jedne je strane to bogatstvo slobode, konvencija, sloboda izražavanja, kreativnosti, uza sve i novi mediji, novi dosezi itd. Onda se još govori da se zbog te kreativnosti ipak ne treba sad posebno nešto stiskati. S druge strane, ljudi kažu, dobar dio javnosti, otišlo je to predaleko. Dakle, to je otišlo jako predaleko. A posljedice na kraju počinju biti pojedinačne, smrtne, svakakve, ali za društvo pogubne." Kedžo također dodaje da danas postoji golema masa medija koja živi od klikova, pregleda, profita i našeg interesa. "Da mi nismo zainteresirani za te medijske sadržaje, ne bi ih oni emitirali..., grijeh se nikad nije bolje prodavao kao sad", zaključio je Kedžo.
MASKE ĆE PASTI
Što se pak društvenih mreža tiče, jednako efikasnih i u izbornim kampanjama, tu je situacija podosta kaotična, no agresije i mržnje ne manjka, naprotiv, sve ih je više i u političkom kontekstu, i sve se više koriste svojevrsne "rupe" u zakonskim okvirima koja propisuje EU i pojedine države članice. Drugim riječima, osim na terenu predizborne se kampanje sve efikasnije i u Hrvatskoj vode i u online-prostoru, posebice na društvenim mrežama, gdje brojni političari i stranke imaju profile radi pridobivanja što većeg broja birača. Međutim, u komentarima ispod objava političara na društvenim mrežama su osim uvreda na njihov osobni ili stranački račun i komentari ksenofobnog ili rasističkog sadržaja - komentari koji se mogu svrstati u kategoriju govora mržnje. Što dodatno podgrijava već poznate podjele u hrvatskom društvu.
Sve u svemu, nakon prvog tjedna službene kampanje u Hrvatskoj zaključak se može svesti na sljedeće - eskalacija agresije evidentno je stanje u superizbornoj godini koje počinje parlametarnim izborima. U širem kontekstu također je evidentno kako društvo spektakla na domaći, hrvatski, način poprima nove razine - danas su populistički manipulatori i demagozi glavne zvijezde i kad se o utrci za Sabor radi, primjera je poveći broj, uključujući dakako i notornog predsjednika Republike Hrvatske koji ne poštuje Ustav, između ostalog. Koji će i kakvi na kraju biti razultati takvog pristupa, takvih otrcanih i nesuvislih poruka, takve do sada nezabilježene agresije oporbe, ponajviše uperene prema aktualnoj vlasti, HDZ-U i Plenkoviću, pokazat će birači koji iziđu na birališta u srijedu, 17. travnja. Tada, naime, padaju sve maske i istina izlazi na vidjelo, makoliko za neke ona bila okrutna i (ne)očekivana. ■