HUB: Vladina odluka ubrzat će prinudne naplate
Vlada je odlučila zabraniti naplaćivanje opomena građanima za neplaćene račune, čime su u prvom redu banke punile prihode
Naplaćivanje slanja opomena neažurnim platišama više ne bi smjela biti praksa u Hrvatskoj. Zbog velikog broja pritužbi građana na takvu praksu, koja se raširila posljednje dvije godine, Vlada je po hitnom postupku naložila uvesti zabranu naplaćivanja opomena, ali kako je riječ o intervenciji kroz zakon o zaštiti potrošača, zabrana će se odnositi samo na fizičke, ne i na pravne osobe.
Ta će se novina odnositi na sve “trgovce”, kako zakon naziva sve davatelje usluga koji djeluju na tržištu i sklapaju ugovore, a kako je pojašnjeno u Banskim dvorima, ona će obuhvatiti i banke, te kartične kuće, kojima su opomene postale izvor nemalih prihoda. U Vladi nisu željeli ulaziti u detalje, no upravo u tom segmentu je primijećen najveći teret zbog opomena, a koje, neovisno o iznosima dugovanja, dosežu i do 300 kuna, te ih k tomu ih potrošačima upućuju i nekoliko puta u mjesecu. U pravilu banke najprije naplaćuju slanje obavijesti o nepodmirenom dugu, što naplaćuju 20 kuna, potom šalju opomenu koja vjerovnika “stoji” sto kuna, a kratko nakon toga druga opomena “teška” 300 kuna. Tko je najoštriji među bankarima u takvom sankcioniranju ne žele otkriti, no koliko banke zarađuju na opomenama teško je procijeniti, jer nijedna banka ne objavljuje detaljnu strukturu svojih prihoda i ovakve podatke smatraju poslovnom tajnom. Neslužbeno i u bankarskim krugovima potvrđuju da su im prihodi s ovog osnova bili “pristojni izvor zarade”. Iz podataka HNB-a, banke su lani u Hrvatskoj na provizijama i naknadama “čisto” zaradile 3 milijarde kuna, te na ostalim nekamatnim prihodima još 1,5 milijardi kuna, no ne zna se koliko od toga se odnosi na “pretjerane” cijene opominjanja.
U Hrvatskoj udruzi banaka uzvraćaju procjenom kako Vladina odluka upravo s aspekta zaštite interesa potrošača nije konstruktivna.
“Slanje opomene prije pri-
dRžAVNI INSPEKTORAT kažnjavat će NAPLATU OPOMENA Od 15 dO 100 TISUćA kuna
nudne naplate dobra je praksa u korist potrošača. Prve opomene imaju učinkovitost preko 80 posto”, ističu u HUB-u, u kojem Vladi sugeriraju da kao efikasnije rješenje pristupe propisivanju limita troška opomene, tako da “on bude samo realni trošak, a ne i zasebna novčana kazna”. Upozoravaju i da bi zabrana slanja opomena mogla rezultirati bržim prinudnim naplatama, koje su uvijek skuplje za potrošače. Osim u financijskom sektoru, opomene inače neće ubuduće moći naplaćivati niti teleoperateri, kao ni brojne javne tvrtke poput HEP-a i drugih komunalnih poduzeća, koji posežu za takvim instrumentom. Nadzor nad provedbom ove mjere imat će Državni inspektorat, a predviđaju se i sankcije za one koje naplate izdavanje opomene ili naplate izdavanje računa, koje će izno- siti od 15 do 100 tisuća kuna za pravne osobe uz dodatnu kaznu za odgovorne osobe u tim tvrtkama koje odobre takav potez, od 10 do 15 tisuća kuna. Cilj je, kažu, osigurati da potrošač plati samo ono što konzumira, a usluga slanja opomene nije obostrano ugovorena, te se dostatnom smatra zatezna kamata koju za kašnjenje u plaćanju podmiri dužnik. Na upit hoće li se zabrana odnositi i na fiksnu naknadu za izdavanje računa koju je za plinske operatere u visini 20,64 kune s novim tarifnim sustavom odobrila HERA, u Vladi nisu mogli sa sigurnošću odgovoriti.
Riječ je o naknadi koja je regulirana posebnim propisom, dodaju u Vladi uz napomenu da time štite građane izložene dodatnom teretu u krizi, no ne žele poslati i poruku da se račune ne treba uredno podmirivati.