Mišković prodao Maxi za 932, a kupuje ga za 300 mil. eura
Povratak Vlasnik Delta Holdinga pregovara u tajnosti s belgijskim trgovačkim lancem
Kompanija Delta Maxi je 2010. godine, prije prodaje Delhaizeu, bila u plusu od 18 milijuna eura
Miroslav Mišković, jedan od najvećih srpskih poduzetnika i vlasnik Delta Holdinga, želi ponovno postati vlasnik bivšeg Delta Maxija, koji je sada u vlasništvu belgijskog trgovačkog lanca Delhaize, doznaje Politika. Mišković, prema tvrdnjama izvora lista, navodno pregovara o povratku u maloprodaju i preuzimanju Maxija i Tempa po znatno nižoj cijeni od one po kojoj ih je prodao. Zarada bi bila nevjerojatna, u ožujku 2011. godine, Mišković je tadašnji Delta Maxi prodao Delhaizeu za 932,5 milijuna eura, a sada pregovara o njegovoj kupnji za samo 200 do 300 milijuna eura.
U kompaniji Delhaize Srbija, međutim, pregovore s Miškovićem odlučno opovrgavaju, te tvrde da su navedene informacije “u potpunosti netočne”. S druge strane, istina je da Delhaize na globalnoj razi- ni prodaje veliki broj trgovina i moguće da je Mišković u tome vidio svoju novu poslovnu priliku. Belgijski trgovački lanac, naime, spaja se s nizozemskim Aholdom što je dogovoreno još u lipnju prošle godine. Koncentracijom koja bi trebala biti gotova ove godine, kako je lani objavljeno, bit će stvoren lanac s više od 6500 maloprodajnih objekata diljem svijeta, ali upravo ta veličina buduće zajedničke kompanije predstavlja pravi problem za antimonopolska tijela u Europi i Americi.
Prodaja trgovina u Americi
Tako će, da bi se poštovali propisi o zaštiti konkurencije, Del- haize u Europi morati prodati neke trgovačke objekte. Takvu informaciju nedavno je objavila i agencija Reuters, citirajući upravu Aholda i Delhaizea, i objašnjavajući kako se moraju poštovati pravila antimonopolskih tijela. Međutim, Reuters ne navodi koliko trgovačkih objekata će biti prodano. S druge strane, američki mediji objavili su popis od čak 83 objekta koji će morati dobiti nove vlasnike. Ipak, u kompaniji Delhaize Srbija navode da to sa Srbijom “nema nikakve veze”.
“Kompanije Delhaize i Ahold prošle godine su objavile namjere o spajanju, nakon čega je uslijedio proces dobivanja odobrenja za taj postupak u svim državama u kojima dvije kompanije posluju. Budući da je u Srbiji prisutan samo Delhaize i samim spajanjem nema promjena na tržištu, već su dobivena odobrenja od nadležnih državnih institucija. U zemljama u kojima postoje oba trgovačka lanca postoji mogućnost da se zbog spajanja izvjestan broj trgovina proda. Za tržište Amerike čekaju se preporuke Federalnog antimonopolskog povjerenstva zbog sprječavanja koncentracije”, rekli su u kompaniji Delhaize Srbija za Politiku.
Kada je objavljeno spajanje belgijske i nizozemdi
DELHAIZE SE SPAJA S NIZOZEMSKIM AHOLDOM ŠTO JE DOGOVORENO JOŠ U LIPNJU PROŠLE GODINE, A KONCENTRACIJA BI TREBALA BITI ZAVRŠENA OVE GODINE
ske kompanije, ugledni Wall Street Journal pisao je da se tom koncentracijom stvara jedan od najvećih trgovačkih lanaca u Americi. Bez obzira na to što su obje kompanije europske, čak 60 posto svoje prodaje ostvaruju na američkom tržištu. Da bi dobili dopuštenje Federalnog antimonopolskog povjerenstva Delhaize i Ahold moraju prodati čak 83 maloprodajna objekta u Americi. Specijalizirani portal Supermarket objavio je cjeloviti popis trgovina koje su u SADu ponuđene na prodaju. Nakon spajanja dva europska trgovačka lanca, nizozemski Ahold imat će 61 posto vlasništva u novoosnovanoj kompaniji, a belgijski Delhaize preostalih 39 posto. Delhaize osim u Srbiji ima trgovine u Belgiji, Luksemburgu, Rumunjskoj i Grčkoj, a u SAD ima trgovine Hannaford i Food Lion.
Loš početak u Srbiji
Iako u kompaniji Delhaize Srbija tvrde da ne odlaze iz te zemlje, financijski izveštaji pokazuju da im u Srbiji nije odmah dobro krenulo. Prema podacima srpske Agencije za privredne registre, kompanija Delta Maxi je 2010. godine, prije prodaje, bila u plusu od 18 milijuna eura. Sljedeće godine, nakon preuzimanja, bila je u minusu od 80 milijuna eura, no kasnije su svoje poslovanje vratili u zonu dobiti, ali su prodali dobar dio bivšeg Miškovićevog trgovačkog carstva. Od 2011. prodali su maloprodajne objekte u Albaniji, Crnoj Gori i Bugarskoj.