U Hrvatskoj nedostaju brze punionice koje bi omogućile duža putovanja
Željko Purgar, konzultant za e-mobilnost i suradnik Renaulta, ocjenjuje stanje infrastrukture za električna vozila u Hrvatskoj i upozorava na nedovoljno poznavanje prednosti koje donosi e-mobilnost
Električni automobili u prometu potroše tri puta manje energije, a u atmosferu ispuste čak sedam puta manje emisije stakleničkih plinova nego klasični automobili
Od lipnja ove godine Željko Purgar vodi pilotprojekt kojim Renault proučava stanje infrastrukture za električna vozila, kao i mogućnosti uklapanja njihovih električnih vozila u prometni i energetski sustav te širi tržišni potencijal u Hrvatskoj. Rezultati navedenog pilotprojekta Renaultu će ujedno poslužiti i kao orijentir hoće li ovaj francuski proizvođač automobila svojim električnim vozilima ući na hrvatsko tržište. Kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj po pitanju emobilnosti, da li je ona bolja ili lošija u usporedbi s drugim zemljama regije i koji su najveći problemi upitali smo konzultanta za emobilnost, Željka Purgara.
Koje su najveće prepreke bržeg razvoja e-mobilnosti u Hrvatskoj i regije? Da li je to problem skupe tehnologije ili nedostatak volje za prihvaćanjem nečeg novog?
I jedno i drugo, ali i nedovoljno poznavanje suštinskih prednosti koje električna mobilnost donosi. Situacija je u stvari mnogo kompleksnija. S uvođenjem električne mobilnosti imaju poteškoće i bogatija društva od Hrvatske i ostalih u regiji. Do sada smo kupovali univerzalne automobile za univerzalnu upotrebu, s infrastrukturom kojoj koncept nije mijenjan sto godina. Električni automobili još dugo neće biti univerzalni automobili. To su pravi automobili za pravog korisnika. Trenutačno je najveći problem u tome da oni koji su pravi korisnici električnih automobila to i shvate. Električna mobilnost zahtjeva i izgradnju potpuno nove potporne infrastrukture. Makar, s druge strane, vlasnik električnog automobila se s energentom može opskrbljivati kod kuće, s vlastitim izvorima, što s klasičnim automobilom nije moguće. No, prije svega javnost mora shvatiti da električni automobili u prometu potroše tri puta manje energije te, primjerice u Hrvatskoj, zbog iznimno ugodnog specifičnog faktora emisije CO2 električne energije, ispuste u atmosferu čak sedam puta manje emisije stakleničkih plinova u usporedbi s klasičnim automobilima. Čak su hibridi po tome u Hrvatskoj više od tri puta lošiji od električnih automobila. Smatram da danas većina ljudi razumije nužnost promjene životnih navika i važnost smanjenja potrošnje energije, kao i naš utjecaj na globalno zatopljenje. Kada sljedeće godine u Hrvatsku i države regije stignu električni automobili vodećih proizvođača s dosegom od 300 i više kilometara, koji će uz državne poticaje imati cijenu konkurentnu dobro opremljenom dizelskom automobilom iste klase, situacija će se najvjerojatnije vrlo brzo početi mijenjati.
Kakva je postojeća infrastruktura za e-mobilnost u Hrvatskoj i regiji, zaostajemo li puno za razvijenim zemljama Europe?
S uspostavom mreže brzih punionica na autocestama u sklopu europskog projekta Central European Green Corridors danas je punionicama za električne automobile najbolje opremljena Slovenija. Brze punionice za sve vrste novih električnih automobila u Sloveniji raspoređene su na svakih 50 kilometara. Tri brze punionice iz tog projekta postavljene su i u Zagrebu. Hrvatska je relativno dobro pokrivena sa 22kW punionicama koje pružaju potporu korisnicima električnih automobila u gradovima i dnevnim radnim migrantima. Trenutačno najveći problem predstavlja nepostojeća infrastruktura brzih punionica, koje bi omogućavale vožnju električnim automobilima iz Primorja i Dalmacije prema Zagrebu. Veliki problem ujedno je i nedostatak brzih punionica na autocesti Zagreb – Lipovac. HEP uspostavlja mrežu javnih punionica sa 22kW punionicama hrvatske proizvodnje Ducati Komponenti Ludbreg i s brzim punionicama ABB. HT se oslonio na regionalnog igrača, slovenskog proizvođača punionica Etrel. HT uz to korisnicima električnih automobila omogućava internetsku pretragu slobodnih punionica preko mobilnih uređaja na internetskoj stranici www.puni.hr. Uz posebnu karticu RFID za aktiviranje, punionice HTa moguće je aktivirati i SMSporukom, kao i posebnom aplikacijom. Hrvatska i Slovenija su, u usporedbi s drugim europskim državama, relativno dobro pokrivene punionicama za električne automobile, pogotovo, ako se uzme u obzir broj električnih automobila na cestama. Osim brzih punionica na autocestama, Hrvatska i Slovenija se po infrastrukturi za električne automobile znatno razlikuju i glavnim gradovima. U Ljubljani se trenutačno ubrzano gradi mreža javnih punionica uz rezervirana parking mjesta za električna vozila po gradskim ulicama. Samo ove godine bit će postavljeno više od 50 novih punionica. Zagreb po tome sve više zaostaje. U ostalim državama regije javna infrastruktura za električne automobile ne postoji.
automobile. Koje su prednosti njihovih modela i što Renault priprema za budućnost?
Ja sam Renaultov vanjski suradnik, konzultant za emobilnost, pa ne mogu govoriti u njegovo ime. Mogu samo dati ocjenu Renaultove ponude električnih automobila i postaviti je u vrijeme i prostor trenutačne hrvatske električne mobilnosti. Iz Hrvatske perspektive svakako je najznačajnije da je Renault sudjelovao u sklopu pilotprojekta kojeg vodim, u nadogradnji otprilike polovice punionica za električna vozila, tako da su sada one usklađene s najzahtjevnijima standardima. Time je na svim punionicama za električne automobile u Hrvatskoj Renault Zoe omogućeno punjenje praznih baterija u potpunosti za sat i pol. Za jedan sat baterije se napune više od 80 posto. To osim sa Smartom, koji ima manju kapacitetu baterija, nije moguće niti s jednim drugim automobilom. Oni svoje baterije pune triput ili čak četiri puta sporije. Za lokalne zajednice, gospodarska društva i državu u cjelini svakako nije beznačajno da li se na punionicama koje zahtijevaju relativno velika ulaganja u istom vremenu napune jedan ili tri automobila. Naravno, najviše koristi od te tehnološke prednosti Renaulta Zoea imaju njegovi korisnici. Uz Zoe Renaultovu ponudu električnih vozila čine još i Renault Kangoo Z.E koji je posebno pogodan kao poslovni automobil kojim se u jednom danu prijeđe do 100 kilometara. Renault Twizy je nešto potpuno novo, idealan je za gradsku vožnju i turističku ponudu, a posebno je pogodan za mlade koji ga mogu voziti već sa 16 godina. U bliskoj budućnosti najvažnije što od Renaulta možemo očekivati jest veći domet njihovih električnih
automobila.
PRIHOD OD PDV-A POVEĆAN 11%, OD POREZA NA DOBIT 17,4% VEĆI, NA DOHODAK 4,9, A DOPRINOSA JE NAPLAĆENO 2,6% VIŠE. REALNO, POREZNI PRIHODI BIT ĆE 7% VEĆI
mlin vladi Aleksandra Vučića koji je vjerojatno bio i jedan od rijetkih u zemlji koji bi se na njih kladio u ovoj godini, ako se zna da je Srbija početkom 2016. i izglasavanja izvanrednih parlamentarnih izbora (održanih u proljeće), bila u politički slijepoj ulici.
Smanjenje udjela sive ekonomije, makar i za neprimjetan jedan posto, u tom je smislu i posljedica učinkovitosti Vučićeve administracije koje se polagano počinju osjećati i u državnom proračunu. Još je, doduše, naporan put da ih i građani osjete u svom novčaniku (prosječna je plaća, npr. manja od 400 eura), no da bi se došlo do boljega mora se otrpjeti i bolne rezove.
Povijesno najniža razina
Poduzetnici su, čini se, sve zadovoljniji borbom s neplaćanjem dadžbina državi, koje je, ako je vjerovati ekonomskim analitičaraim, “na povijesno najnižoj razini”, iako još ne kakva je bila u 2012.
“Od kraja 2012. do sredine 2014. došlo je do značajnog rasta sive ekonomije, što je jedan od uzroka povećanja fiskalnog deficita, objašnjavaju oni zašto je taj deficit trajao do, evo, sredine ove godine.
A sivu ekonomiju nisu potakli samo građani i tvrtke svojim, već i porezna uprava svojim nemarom. Ona je, smatraju neki, “odavno zapuštena i nije učinjeno ništa da je se reformira”, sve do smjena u vodstvu sredinom 2014. i s tim povezanim pooštravanjem naplate poreza na svim razinama i većih sankcija neplatišama.
Kako rade porezne vlasti i kako surađuju s državnima došlo je, u tajnosti i bez medijske najave, vidjeti i izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na čelu s James Rufom. Službeno – započeli su razgovori oko glavnih značajki državnoga proračuna za 2017., a bilo je riječi i o prioritetima srpske vlade.
“Gospodarski oporavak Srbije se ubrzava, podržan poboljšanim povjerenjem i uspješnim rezultatima programa reforni, makroekonomska perspektiva je pozitivna, a pozdravljamo nastojanja da se ojača financijska stabilnost i potakne raste daljnjim reformama.
Fiskalni rezultati su bolji od očekivanih”, kazao je Ruf. MMF je sa Srbijom sklopio tzv. standby aranžman iz predostrožnosti, a koji uključuje i ovakve tehničke posjete, idući je zakazan za polovicu listopada.
Naglašeno je i da je postignuta suglasnost oko toga da smanjenje javnoga duga ostane prioritet u paketu reformi srpske vlade.