Srbija će u Euroazijsku uniju bez carine izvoziti vozila, sir, šećer i meso
Počeli pregovori o slobodnoj trgovini s velikim tržištem
Bjelorusija ima nekoliko pogona za sklapanje tehničkih proizvoda u Srbiji, među kojima su i autobusi na plin
Krajem prošlog tjedna počeli su službeni pregovori o sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini između Euroazijske unije, koju čini pet zemalja: Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija i Kirgistan sa Srbijom. Beograd već ima pojedinačne ugovore o slobodnoj trgovini s tri članice Euroazijske ekonomske unije, Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom, a s Armenijom i Kirgistanom o povlaštenom režimu trgovine. Kada pregovori završe, Srbija će potpisati novi ugovor s Unijom kao cjelinom.
Srbiji je svakako najviše stalo do bescarinskog izvoza Fiatovih automobila na veliko euroazijsko tržište od 180 milijuna potrošača, još više otkad je u Kragujevcu zbog loše prodaje modela koji je tamo proizvodi ugašena cijela jedna smjena i otpušteno oko 700 radnika. Očekuje se da će pregovori o slobodnoj trgovini između Euroazijske unije i Srbije završiti do kraja godine.
Kvalitetno voće i povrće
Prema riječima Aleksandra Čepurina, veleposlanika Rusije u Srbiji, gospodarska suradnja između Srbije i Rusije mora se udvostručiti, a razgovori s predstavnicima srpskih lokalnih vlasti su od velikog značaja jer suradnja treba krenuti upravo s te razine, kako bi potom i na razini vlada bili postiguti brojni ugovori.
Vladimir Čušev, veleposlanik Bjelorusije u Srbiji, kaže da je njegova država, kada je riječ o gospodarskoj suradnji, vrlo prisutna u Srbiji.
“Imamo nekoliko pogona za sklapanje bjeloruske tehnike, a u Kragujevcu se sklapaju autobusi s motorima na plin koji su europsko-srpsko-bjeloruski proizvod”, rekao je Čušev.
On je dodao da Bjelorusija uvozi voće i povrće iz Čačka, kojeg je posjetio zajedno s ruskim veleposlanikom, i da ono odgovara zahtjevima bjeloruskog tržišta, jer kako je naveo
“bjeloruski kupac traži kvalitetne proizvode”. Očekujemo da će do kraja godine biti potpisana takozvana mapa puta, odnosno plan suradnje i važnih manifestacija i djelatnosti za sljedećih nekoliko godina”, rekao je Čušev pozivajući srpske poduzetnike da budu aktivniji kako na lokalnoj, tako i na razini vlada.
Razvoj lake industrije
Dragomir Karić, parlamentani zastupnik iz Čačka, izjavio je da su razgovori s predstavnicima zemalja Euroazijske unije “vjetar u leđa” Srbiji i dokaz da će u Čačak, ali i u druge gradove Srbije doći investicije ne samo iz Rusije i Bjelorusije već iz cijelog euroazijskog saveza.
Gradonačelik Čačka Milun Todorović istaknuo je da se suradnja Rusije i Bjelorusije sa Srbijom ne treba svesti samo na razmjenu plina i nafte s jedne strane te voća i povrća s druge strane, već je potrebno početi s razvojem lake industrije po kojoj je Čačak bio prepoznatljiv.
Istovremeno u Beogradu, Rasim Ljajić, srpski ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, rekao je da više ne vidi političke prepreke za izvoz Fiatovih automobila na rusko tržište u bescarinskom režimu.
“Dosad je prepreka izvozu Fiatovih proizvoda na rusko tržiste bio stav KazahstaU na koji je štitio svoju domaću proizvodnju. Nakon posjete izaslanstva Kazahstana Srbiji prije dva mjeseca ta blokada je na neki način uklonjena, imamo pozitivnu političku klimu i ne vidim političke prepreke da se to dogodi”, rekao je Ljajić.
Nada za Kragujevac
Prema njegovim rečima, preostaje tehnička faza razgovora u kojoj se raspravlja o porijeklu roba i sirovina pojedinih proizvoda koji će se naći na popisu proizvoda koje Srbija želi izvoziti na euroazijsko tržište bez carine. On je dodao da se nada kako će i Fiat biti u tom bescarinskom režimu. Kako je ranije najavljivano, riječ je o kontingentu od 5000 ili 10.000 vozila koji bi bili plasirani u Rusiju i druge euroazijske zemlje, a zauzvrat bez carine bi se ruska vozila prodavala u Srbiji. “Hoćemo da na na popisu proizvoda koji će se bez carine prodavati na euroazijskom tržištu bude i Fiat i neke vrste sira, cigarete, šećer i neke vrste mesa”, dodao je ministar Ljajić. Prema Ljajićevom objašnjenju, kada se govori o Sporazumu o slobodnoj trgovini koji Srbija ima s Rusijom, već je 99 posto proizvoda u bescarinskom režimu.
Inače, u Rusiji radi oko 10.000 građana Srbije. U prvih jedanaest mjeseci 2014. dozvolu za rad imalo je oko 9500 Srba, većinom građevinara.
RUSIJI RADI OKO 10.000 GRAĐANA SRBIJE, U PRVIH 11 MJESECI 2014. DOZVOLU ZA RAD IMALO JE OKO 9500 SRBA, VEĆINOM GRAĐEVINARA