Za servisiranje duga ove godine trebamo 17,2 posto BDP-a
Održivost duga trenutno aktualna i s obzirom na bruto potrebe financiranja
Za Europsku uniju u cjelini u idućih deset godina EK očekuje blago smanjenje razine duga; s nešto više od 84 na 81 posto BDPa. U odnosu na lanjski Monitor projekcije su blago poboljšane. Međutim, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta reći će kako je važnija poruka najnovijih projekcija Europske komisije u tome da nakon krize nema vraćanja duga na predkrizne razine. “Danas većina članica EU omjerom duga znatno odstupa od maastrichtskih 60 posto i moglo bi se reći da je Maastricht, barem kad je posrijedi dug, zapravo mrtav”, ističe Lovrinčević. Trajno je, kaže, uspostavljena nova, viša razina javnoga duga, a to znači i da se prema nekom sljedećem udaru starta s viših početnih pozicija i većim ograničenjima za fiskalnu politiku.
Na to se upozorava i u analizi EK. Tako se, među ostalim, u njoj ističe da je ekonomska i financijska kriza u brojnim zemljama EU ostavila u nasljeđe teret visokog javnog duga, u nekim slučajevima uz istodobno visok dug u privatnom sektoru, a to i razduživanje čini težim. Osim toga, sadašnji makroekonomski kontekst umjerenog rasta BDPa i vrlo niske inflacije (znatno ispod od ECBa ciljanih blizu 2%) nije baš olakšavajući za smanjenje omjera javnog duga i BDPa u državama članicama. Istovremeno, u Komisiji napominju i kako su financijski uvjeti trenutno izrazito povoljni: kamatne stope su na vrlo niskim razinama,dovoljno da unatoč relativno niskom rastu BDPa doprinose ublažavanju tereta servisiranja duga.
Zbog svega još jednom ponavljaju mantru o potrebi jačanja rasta BDPa pozivajući vlade članica EU na fiskalno odgovorne politike i provedbu strukturnih reformi te posebno posvećivanje pozornosti kvaliteti javnih financija.
Visoka opterećenja javnog duga u perspektivi Komi- sija promatra i s obzirom na posve izgledan rast javne potrošnje vezane uz starenje stanovništva (za mirovine, zdravstvo, dugoročnu skrb). Visoki rizici održivosti duga u većem su broju zemalja EU izraženiji u srednjem roku (a među 12 takvih je i Hrvatska), dok je u 10godišnjem horizontu samo kod Slovenije fiskalni stres ocijenjen visokima, i to upravo zbog faktora rizika povezanih sa starenjem.
U slučaju Hrvatske pitanje održivosti duga trenutno je i aktualnije s obzirom na njegovu drugu mjeru, a to su bruto potrebe financiranja. Za ovu godinu EK ih procjenjuje na 17,2 posto BDPa jer te potrebe uključuju i refinanciranje kratkoročnog duga, a ne samo dospijeća dugoročnih dugova po kreditima i obveznicama. U odnosu na prošlu godinu te su potrebe u nas ove godine osjetno više, a utješno je što bi one barem u iduće tri godine, barem u osnovnom scenariju, trebale ponovno biti nešto niže i bliže europskom prosjeku. Struktura hrvatskog javnog duga s obzirom na ročnost, udjel vanjskog financiranja i strane valute u ukupnom dugu također je u određenoj mjeri izvor rizika fiskalnog stresa, no dosada je Hrvatskoj veći problem bila razmjerno visoka premija rizika odnosno cijena duga. Primjerice, iako je čak 78 posto duga u stranoj valuti, same promjene tečaja dosad nisu bile izvor većih fiskalnih stresove.
Kako bilo, ministar financija Zdravko Marić za dvatri tjedna će predstaviti Strategiju upravljanja javnim dugom koja će zacijelo akceptirati i nalaze Komisije.
MINISTAR FIANCIJA ZDRAVKO MARIĆ ZA DVATRI TJEDNA ĆE PREDSTAVITI STRATEGIJU UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM KOJA ĆE ZACIJELO AKCEPTIRATI I NALAZE KOMISIJE