Vlada spašava i sebe i cestare kreditom i obveznicama
Uteg oko vrata Zeleno svjetlo za povećanje cestarina i aranžman sa Svjetskom bankom
Od 5,2 milijarde eura duga ove godine sjeda 7,8 milijardi kuna, u 2018. još 8,2 milijarde te 2019. devet milijardi kuna
Za jedan od gorućih problema ministra financija Zdravka Marića, cestarske tvrtke i nagomilanih 5,2 milijarde eura duga, čija glavnina dospijeva u naredne tri godine, do kraja godine trebalo bi se izbrusiti rješenje. Vlada je u četvrtak na sjednici dala zeleno svjetlo za reformu cestara koji predviđa poslovno i financijsko preslagivanje u etapama koje se dogovaraju sa Svjetskom bankom te izdanje obveznice na međunarodnom tržištu.
Od 5,2 milijarde eura tog duga, koji čini 13,5 posto ukupnog javnog duga države, ove godine na naplatu sjeda 7,8 milijardi kuna, u 2018. još 8,2 milijarde te 2019. godine devet milijardi kuna. Uz iznimno kratku ročnost od tek tri i pol godine, nepovoljna je i prosječna kamata koja premašuje pet posto budući da je gotovo 90 posto duga prema komercijalnim bankama. S obzirom na to da se od opcije monetizacije odustalo, što je miregija nistar prometa Oleg Butković naglasio predstavljajući plan restrukturiranja, alternativa je bila financijsko restrukturiranje i skuplje cestarine koje je uvjetovala Svjetska banka. Tako će država u prvom koraku od travnja podići cestarine na dionicama Hrvatskih autocesta za pet posto i izjednačiti ih s cijenama pod upravljanjem Autoceste Rijeka Zagreb.
Potom će u sezoni, od srpnja do kraja rujna, one biti još 10 posto skuplje s očitom namjerom da najveći dio tereta podnesu strani turisti.
Primjerice, cestarina za relaciju Zagreb Varaždin za osobna vozila stajat će kunu više (28 kuna), do Splita za 7 kuna više, a povećanja cijene neće biti od Zagreba do Rijeke. Također, sezonsko poskupljenje neće se odnositi na teretne prijevoznike i autobuse, a postupno bi se trebali smanjivati popusti na ENC uređaje, ovisno o prihodima u 2017.
Aranžman sa Svjetskom bankom još se dogovara, a u financijskom krugovima neslužbeno se čuje da bi se njime trebalo riješiti oko polovice duga, odnosno do 2 milijarde eura na rok otplate od 20 godina. Vlada bi potom, prema najavi ministra Marića, u drugoj polovici godine trebala na međunarodnom tržištu ponuditi obveznicu čije će izdanje pratiti paralelni razgovori s vjerovnicima cestara o zamjeni duga.
Restrukturiranje će biti dio veće reforme koja će biti podijeljena u tri područja; upravljanje sektorom, potom planiranje, financiranje i provedba investicija, te upravljanje i poslovanje poduzećima.
O reformi je Butković iznio nekoliko detalja, primjerice da će se kontrola poslovanja provoditi spajanjem HACa, HAC ONCa i jednog dijela ARZa.
CESTARINE ĆE PRVO POSKUPJETI U TRAVNJU 5%, POTOM ĆE U SEZONI ONE BITI JOŠ 10% SKUPLJE S OČITOM NAMJEROM DA NAJVEĆI DIO TERETA PODNESU STRANI TURISTI
Predviđa se sniženje troškova održavanja za 30 posto do 2020., no to će se provoditi nakon analiza kako se sigurnost prometa ne bi dovela u pitanje. Nova financijska zaduženja neće biti moguća, izuzev za kapitalna ulaganja uz strogu kontrolu Vlade i te obveze plaćat će se iz izravno proračuna.
Do kraja godine definirat će se novi model uvođenja automatizirane naplate s primjenom od 2020., najkasnije 2021., što će dati bolju sliku nužnog rezanja viška zaposlenih. “Velikog otpuštanja radnika zasad neće biti, no racionalizacija da”, rezolutan je Butković. Sa sindikatima je već dogovoren odlazak 120 radnika ove godine za čije su otpremnine već osigurana sredstva kreditom EBRDa. Dok Butković umiruje da je rast cestarina i manji od onog kakav je “realno trebao biti”, a donijet će tek 160 milijuna kuna, sva strukovna udruženja prijevoznika ogorčeno su reagirali i najavljuju da će koordinirano tražiti zaustavljanje nepromišljenog poskupljenja cestarina. Tvrde kako će im 5postotno poskupljenje biti velik udar na poslovanje, ali dugoročno štetan za državu jer će joj povećati troškove održavanja lokalnih i magistralnih cesta, budući da će se na njih preliti značajan dio prometa. “Razumijemo da HACu treba pomoći da poveća prihode zbog vraćanja kredita, no očekivali smo studiozniju odluku o tome, jer mjerom koju se najavljuje ne samo da HAC neće imati veće prihode, nego će oni i pasti, a napravit će se i šteta cijelom društvu zbog preusmjeravanja prometa na lokalne prometnice na koji će prijevoznici biti pritisnuti”, ističe Milan Vrdoljak, predsjednik HUPove Udruge prometa.
Hrvatski prijevoznici već su slično reagirali na nedavno poskupljenje cestarina u Sloveniji, a predsjednik HOKovog Ceha prijevoznika Emilio Bajto najavljuje da će od Vlade zatražiti izuzeće od poskupljenja. “Više efekta postiglo bi se smanjenjem cestarine za 5%, jer oni koji već sada koriste alternativne prometnice preusmjerili bi se na autoceste”, poručuje Bajto.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj upozorava kako će se dodatni trošak prijevoznika u konačnici preliti na građane, jer jedini na koje prijevoznici mogu prebaciti veće troškove su njihovi klijenti, koji će lančano dizati cijene svojih proizvoda. “Cijena goriva posljednjih je godinu dana porasla 20ak posto, a s povećanjem cijene cestarina ukupni će troškovi prijevoza porasti za 5 do 10 posto u odnosu na lani”, ističe M. Čagalj.
Protestira i Darko Vukadinović u ime Udruženja cestovnog teretnog prometa, jer je prijevoznicima bilo obećano da se neće dizati cestarine, koje su ionako su među najvišim u Europi, već da će se restrukturiranjem i novim modelima naplate na autocestama optimizirati njihovo poslovanje.
UDRUŽENJA PRIJEVOZNIKA OGORČENA NA, KAKO TVRDE, NEPROMIŠLJENO POSKUPLJENJE CESTARINA NAJAVLJUJU DA ĆE TO POKUŠATI SPRIJEČITI