Neka Hakom ponudi rješenja, a ne negiranje stvarnosti

Problem treba priznati Hrvatska prema indeksu digitalizacije društva i gospodarstva ne bi bila u lošem društvu EU-a da nema porazne pokazatelje u telekomunikacijama. Ništa nije diskutabilno, Hakom se treba suočiti s realnošću

PO GLEDANJU FILMOVA NA ZAHTJEV HRVATSKA JE 13. U EUROPI, PO KORIŠTENJU VIDEO POZIVA I DRUŠTVENIH MREŽA NALAZI SE NA 14. MJESTU DRUŠTVO NAM U DIGITALIZACIJSKOJ MARIJANSKOJ BRAZDI ČINE DRUGI SPECIJALNI SLUČAJEVI UNIJE, DVOJAC RUMUNJSKA I BUGARSKA

Da regulator telekom tržišta Hakom ovog tjedna na svojoj godišnjoj konferenciji pred svima u branši DESI indeks Europske komisije nije proglasio diskutabilnim, ne bih ga pobliže ni pogledao. Komisija uistinu barata s mnogo statističkih alata o kojima se može pričati svašta. No, nakon što sam malo proanalizirao DESI postalo mi je jasno kako se ove godine Hakomu DESI desio i kako mu je postojeći koncept regulacije telekomunikacija dobrano udesio.

Znate ono, nema brzog interneta na Visu, po Slavoniji i Lici? Ili kako mladi odlaze u veće gradove jer se na Facebook mogu spojiti samo preko mobitela? Kako nova industrija u te umjetno stvorene “digitalne zabiti” ne dolazi pa nema ni novih radnih mjesta? E pa baš je takvo stanje u Hrvatskoj vrlo jasno prepoznala Europska komisija i to ne promatrajući nas iz Zagreba već čak iz Bruxellesa.

Digitalizacija gospodarstva

Komisija je tu situaciju s internetom u Hrvatskoj opisala nizom pokazatelja u kategoriji “Povezanost”. Dodala je tome još četiri kategorije pokazatelja (ljudski kapital, korištenje internetom, integeraciju digitalne tehnologije i digitalne javne usluge) te od toga složila indeks DESI.

Potom je Komisija o Hrvatskoj napisala: “Međutim, daljnji razvoj digitalnoga gospodarstva i društva mogli bi usporiti loši rezultati u kategoriji povezivosti.”

Iako se DESI indeks digitalne transformacije drušva i gospodarstva u članicama Unije koristi barem od 2010. godine, sve do ove vlade nitko mu nije pridavao veći značaj. Sada, kad je Plenkovićeva vlada osnovala Središnji državni ured za digitalno društvo, a ministrica gospodarstva Martina Dalić počela raditi na digitalizaciji gospodarstva, domaćim je političarima svanulo da je Hrvatska na začelju Unije. Nalazimo se na 24. mjestu od 28. članica.

Čitanje online vijesti

Društvo nam u digitalizacijskoj Marijanskoj brazdi čine drugi specijalni slučajevi Unije. Tu je neizostavan dvojac: Rumunjska i Bugarska. Oni su, naravno, uvjerljivo najgori. Iznad njih su financijski ozloglašena Grčka te država koja se posljednjih mjeseci trudi izbjeći grčki scenarij, Italija. Glavu iznad njih je Hrvatska.

Ali Hrvatska se među tim lošim društvom ne bi nalazila da nema problem u segmentu “Povezanost”, odnosno telekomunikacijama.

Europska komisija smatra Hrvatsku po svim drugim pokazateljima prosječnom članicom. Komisija otvoreno hvali Hrvate kao natprosječne znalce u korištenju interneta. Po čitanju online vijesti Hrvatska je druga u Uniji. Po igranju igara, gledanju videa i slušanju glazbe Hrvatska je osma u Uniji. Po gledanju filmova na zahtjev Hrvatska je 13. u Europi. Po korištenju video poziva i društvenih mreža Hrvatska je u Uniji nadprosječna i nalazi se na 14. mjestu.

Europska komisija hvali Hrvatsku i po korištenju clouda (9. u EU) i RFDa (11.) gdje smo iznad prosjeka Unije. Veliki napredak Unija vidi i u povećanju volumena eposlovanja gdje smo sa 21. skočili na 16. mjesto u Uniji. Komisija nas hvali i po velikom napretku u obrazovanosti populacije u digitalnim znanjima i vještinama. S 17. skočili smo na 13. mjesto u Uniji. Hvali čak i napredak u eGovermenta, i to unatoč lanjskim parlamentarnim izborima.

Komisija je primijetila porast broj korisnika eGoverment usluga što je Hrvatskoj omogućilo da se sa 22. popne na 21. mjesto u Uniji, a u Open Dati da s 14. napreduje na 13. mjesto.

Premalo brzog interneta

Ostaje samo “Povezanost” o kojoj Unija detaljnije piše sljedeće: “Hrvatska bilježi spor napredak. Povećana je pokrivenost brzim širokopojasnim internetom, kao i broj pretplatnika, no vrijednost tih pokazatelja je i dalje ispod prosjeka EUa. Cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su izrazito visoke. Ostvaruje se napredak u uvođenju pokretne širokopojasne mreže. Ima prostora za poboljšanje pokrivenosti 4G mrežom.”

Još jasniju sliku o “Povezanosti”, odnosno o stanju u telekomunikacijama u Hrvatskoj daju brojčani podaci Komisije. Dok je prosjek da građani u Uniji za brzi fiksni internet izdavajaju 1,2 posto u Hrvatskoj je taj postotak lani porastao s 2,5 na 2,9 posto i sad smo službeno po tome 28. od 28. članica Unije. Može se reći da plaće padaju pa da to utjeće na pokazatelj, ali ostaje činjenica da smo pali na samo dno Unije.

Pri dnu smo i po broju kućanstava koja su pokrivena internetom bržim od 30 Mbps, po broju korisnika takvog interneta po pokrivenosti 4G signalom. Uglavnom, po svemu iz čega je vidljivo da nema brzog interneta na Visu, po Slavoniji i Lici. To je problem, a problem se ne može riješiti ako ga se ne prizna. Stoga neka Hakom ponudi rješenja, a ne negiranje stvarnosti. To bar ne bi trebalo biti diskutabilno ili će se Hakomu i iduće godine DESI desiti.