HRVATSKA KAKVU TREBAMO MORAMO VRATITI ONE KOJI SU OTIŠLI IZ ZEMLJE
Kakvu zemlju trebamo Predsjednica države zalaže se i za hitno osnivanje Ministarstva demografske obnove s vrlo širokim ovla astima, a ocijenjeno je da će tema iseljavanja biti prioritet desetljećima
Brojni stručnjaci i državni vrh na konferenciji Večernjeg lista raspravljali o ključnim temama za razvoj zemlje
Kakva nam Hrvatska treba, i što trebamo učiniti u obrazovanju i digitalnom društvu, nacionalnoj sigurnosti, poljoprivredi i turizmu, energetici i ekologiji i, najzad, kakav je novi imidž Hrvatskoj potreban da bi se još bolje međunarodno pozicionirala, raspravljali su jučer u Zagrebu vodeći domaći stručnjaci, uz cijeli državni vrh. Na konferenciji izlagali su o temama koje su ujedno i izazovi za budućnost zemlje.
“Trebamo Hrvatsku u kojoj ćemo mi koji ćemo ovdje ostati raditi i stvarati je boljom i ugodnijom, ali trebamo i Hrvatsku u koju će se vraćati oni koji su otišli. Hrvati su oduvijek odlazili i taj proces ne treba zaustaviti. Ali trebamo razraditi niz mjera da bi se vraćali, da bi svoja znanja mogli ponovno donijeti u Hrvatsku. To je prava politika”, rekao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, napomenuvši da je demografija u pozadini svih tema. O demo-
UMJESTO SADAŠNJE KRILATICE KUPUJMO HRVATSKO, MORAT ĆEMO USVOJITI KRILATICU IZVOZIMO HRVATSKO Goran Buturac Ekonomski institut
grafiji, izraženoj kroz iseljavanje i odumiranje nacije zbog premalo rođenih, govorili su i demograf Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, predsjednica i premijer.
“U Hrvatskoj sad ima samo 4,05 milijuna stanovnika. Ako se situacija ne promijeni, postoje tri varijante projekcija. Preduvjeti za demografsku revitalizaciju su suglasje poduzetnika, političkih elita i društva, a populacijska politika mora biti pronatalitetna, blago imigracijska te ravnomjernog razvoja u prostoru. Ključne mjere za povećanje fertiliteta su smanjenje nezaposlenosti i rada na određeno vrijeme, stambena problematika, usluge za djecu i kompenzacija troškova podizanja djece. Kako će se osoba odlučiti na potomstvo, ako stalno radi na određeno, upitao se Akrap.
“U jednom desetljeću izgubili smo više od 150.000 ljudi. To je 3,4 posto. Takvi negativni učinci utječu na sve aspekte društva, a ako ih povežemo s pitanjem iseljavanja, jasno je da je ta tema prioritet koji će biti s nama desetljećima”, misli premijer Plenković, a predsjednica države GrabarKitarović ističe da je nužno osnovati zasebno Ministarstvo demografske obnove s vrlo širokim ovlastima.
“Ključno je osigurati mehanizme koji će olakšati roditeljstvo, jačati veze s iseljeništvom i stimulirati povratak, te sustavno pristupiti i provedbi dugoročne politike useljavanja, vodeći računa o mogućnostima trajne uključivosti u društvo. Obrazovni sustav mora se mijenjati da se omogući više dualnog obrazovanja, da se mladima omogući pravo-
KAD SHVATIMO DA ULAGANJE U DJECU I MLADE NIJE TROŠAK, NEGO INVESTICIJA, NEĆE BITI STRAHA ZA HRVATSKU BUDUĆNOST K. Grabar-Kitarović predsjednica RH
NAŠI SU MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
DOBRI, A SMANJEN JE I PRORAČUNSKI DEFICIT, GOTOVO DO SAMO JEDAN POSTO
doban ulazak u svijet rada i da ih se može platiti za rad koji ostvaruju tijekom školovanja, naglasila je GrabarKitarović i poručila da je ključ uspjeha u našim nastojanjima za demografskom obnovom i promjena mentaliteta.
“Kad shvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost”, zaključila je GrabarKitarović.
Goran Buturac s Ekonomskog instituta naveo je da je prehrambena industrija strateški važna za hrvatsko gospodarstvo te da u odnosu na druge industrijske sektore ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost - poraste li potražnja za proizvodima prehrambene industrije za milijun kuna, ukupni BDP raste za 1,96 milijuna kuna i moguće je zaposliti dodatno dvije osobe. Buturac je poručio i da se gospodarstvo mora okrenuti izvozu.
“Umjesto sadašnje krilatice Kupujmo hrvatsko, morat ćemo usvojiti krilaticu Izvozimo Hrvatsko”, rekao je Buturac.
“Potrebna nam je veća orijentiranost prema udaljenim tržištima, jer 80 posto naših turista dolazi iz europskog okruženja”, smatra Katarina Miličević s Instituta za turizam, napominjući i da je konkurentska prednost našega turizma sigurnost, ali da moramo težiti prema konstantnom postizanju većih cijena, jer ne možemo očekivati veće prihode od turizma ako cijene ne budu veće.
Goran Granić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar, upozorio je da Hrvatska ne može biti energetski samodovoljna jer to nije ni bitan cilj, veće je cilj da zemlja ima prihvatljive cijene energije, a s manje rizika.
“Energija je danas jedno od ljudskih prava, jer svaka obitelj ima pravo na energiju da bi zadovoljila ljudske potrebe”, jasan je bio Granić, koji je govorio i o pravnom sustavu za energetiku, o kojem ovise i ulaganja.
“Sustav mora biti jednoznačan, provediv i s institucijama koje funkcioniraju, što je važno da bi investitori mogli u ranoj fazi mogli prepoznati (ne)prihvatljivost određenog rješenja. Uz to, ograničenje emisija ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova zahtijeva i nove energetske platforme”, drži Granić, završavajući izlaganje s oprukom da treba napustiti sustav poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. On je, kaže, bio u početku pozitivan, ali došao je do maksimuma i s negativnim učincima.