Hrvatska 77. na rang listi sreće
Koliko smo sretni? Norveška prva od 155 zemalja
Stanovnicima Hrvatske, čini se, čaša je podjednako polupuna, kao i poluprazna jer smo na ljestvici svjetske sreće u zlatnoj sredini
Premda je sreća relativna i subjektivna, neki narodi nesumnjivo na licu nose šire osmjehe od drugih. Najsretnija zemlja na svijetu je Norveška čiji su stanovnici najviše zadovoljni, pokazuje najnoviji World Happiness Report za 2017. koje poziva zemlje na izgradnju društvenog povjerenja i jednakosti u svrhu jačanja blagostanja njihovih građana. Stanovnicima Hrvatske, čini se, čaša je podjednako polupuna, kao i poluprazna jer smo na ljestvici sreće u zlatnoj sredini na 77. mjestu među 155 zemalja, slično i kao godinu lani.
Prepoznali i emigranti
Dok su građani nordijskih zemalja najsretniji – Norveška je ove godine s prve pozicije smijenila Dansku, najmanje sreće osjećaju ljudi u subsaharskoj Africi, jednako kao građani Sirije i Jemena koji su na začelju svjetske rang liste.
“Sretne zemlje su one u kojima vlada zdrava ravnoteža prosperiteta, kao što se to uobičajeno mjeri, socijalnog kapitala što znači visok stupanj povjerenja u društvo, niske nejednakosti te povjerenje u vlast”, rekao je za Reuters Jeffrey Sachs, direktor Mreže održivih razvojnih rješenja, inicijative UNa koja je i sastavila listu. Izvješće je izrađeno, kaže Sachs, s namjerom da posluži kao jedan od alata za vlade, poslovnu zajednicu i civilni sektor da se poveća blagostanje.
A najveća razina blagostanja mjerena indeksom sreće vlada u Norveškoj, Danskoj, Islandu, Švicarskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Kanadi, Novom Zelandu, Australiji i Švedskoj. Nije čudo stoga, da su neke od tih deset država visoko na listi među najpoželjnijim destinacijama domaćih emigranata. SAD je na ljestvici sreće 14., Njemačka 16., a Velika Britanija 19. zemlja.
Bitna i korupcija
Rangiranje se provodi na temelju šest faktora; BDPa po stanovniku, očekivanom trajanju zdravog života, slobodama, velikodušnosti, socijalnoj podršci i nedostatku korupcije u vlasti ili biznisu. Najlošije rangirane zemlje uglavnom imaju svih šest područja ocijenjenih lošima, navodi se. To su zemlje sa začelja ljestvice poput Južnog Sudana, Liberije, Gvineje, Togoa, Ruande, Tanzanije, Burundija i Srednjoafričke Republike.
SAD, primjerice, potonuo je jednu stepenicu u odnosu na prošlu godinu, i to zahvaljujući rastu nejednakosti, nepovjerenja i korupcije. Buduće mjere koje najavljuje administracija predsjednika Donalda Trumpa dodatno će pogoršati stvari jer su svi ciljevi usmjereni povećanju nejednakosti, od poreznih olakšica za bogate do ukidanja zdravstvene zaštite, kaže Sachs.