Čak 43% gospodarstava nema niti jednog člana
Fantomski OPG-ovi Hrvatski zakoni omogućili manipulacije Upisnikom poljoprivrednika
JAKO JE ČUDNO DA NEŠTO ŠTO SE PO DEFINICIJI ZOVE OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO, NEMA NIJEDNOG ČLANA
Ministar poljoprivrede nedavno je obećao da će s novim Zakonom o OPG-ovima nepoštena praksa otići u povijest
UHrvatskoj od ukupno 165.167 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su upisana u Upisnik poljoprivrednika, čak njih 70.449 nema niti jednog člana tog istog gospodarstva. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nedavno je objavila statističke podatke o broju poljoprivrednika, a osim frapantnog podatka da čak 43 posto svih OPG nema nijednog člana istoga, zanimljiv je i podataka da gotovo polovica, odnosno čak 82.497 nositelja OPG ima više od 60 godina, dok je onih koji imaju manje od 40 godina tek 16.372. Ništa bolja slika nije ni s podacima o obrazovanju.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nedavno je u intervju Poslovnom dnevniku najavio kako će uskoro biti usvoje novi Zakon o OPGima koji bi sve ove devijacije, koje su dosadašnji zakoni dozvoljavali, trebao ispraviti.
“Umjetno stvaranje uvjeta za sudjelovanje na natječajima za potpore cijepanjem OPG-ova uskoro odlazi u povijest. U paketu novih zakona na kojima se užurbano radi u Ministarstvu nalazi se i zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Njegovo usvajanje planirano je tijekom godine”, kazao je Tolušić.
Da podaci o stanju OPG nisu dobri potvrdile su nam Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i Miroslav Kovač, predsjednik udruge OPG Hrvatske “Život”.
“Možemo slobodno reći da se radi o fantomskim OPGovima, jer je jako čudno da nešto što se po definiciji zove obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, nema niti jednog člana, a logično bi bilo da u jednoj obitelji postoji barem njih dvoje”, kaže Brlošić.
On smatra kako je u Hrvatskoj realno govoriti o brojci od 20.000 do maksimalno 30.000 OPG koji se i stvarno bave poljoprivredom.
Zakoni su, veli, omogućili da se u upisnik OPG može upisati gotovo svatko tko to želi, a dodano smo cijepali gospodarstva nakon što smo ušli u EU, jer su se otvorile mogućnosti za manipulacije kroz Program ruralnog razvoja. Najočitiji je program za mlade poljoprivrednike, prema kojem mladi nositelj OPG može dobiti i do 50.000 eura, a to je dovelo do toga da su djeca nekog poljoprivrednika “umjetno” počeli osnivati OPGove, kako bi dobili novac.
Kao gljive poslije kiše
“Tako danas neke poljoprivredne obitelji imaju od 2 tri pa do 5 ili 6 registriranih OPG, što nikako ne pomaže razvoju poljoprivrede i proizvodnje”, kaže Brlošić.
S njim se slaže i Miroslav Kovač, koji smatra kako je potrebno Upisnik poljoprivrednih gospodarstva očistiti od svih onih koji se stvarno ne bave poljoprivredom. Činjenica je da kod nas od ukupnog broja OPGa možda negdje njih oko 90.000 dobiva neki oblik potpore, a čini mi se da ih negdje oko 20.000 plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Svi dosadašnji zakoni su omogućavali da se kroz upisnik manipulira i to je dovelo do ovih statističkih podataka, koji su apsolutno nerealnih i treba ih staviti u stvarne okvire”, kaže Kovač.
Stručna sprema
Podaci Agencije pokazuju i da samo jednog člana ima 58.232 OPG-ova, dok ih primjerice 4 člana obitelji ima samo 2159, s njih 5 tek je 371 OPGova, 6 članova ima samo 46 gospodarstava, a sa sedam ili osam članova samo 8 OPGova. Za 53.340 OPG-ova nema podataka o školskoj spremi, bez osnovne škole je 11.765 nositelja OPG-ova, a sa srednjoškolskom spremom – 51.580. S višom i visokom stručnom spremom samo je 9201 nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
MLADI NOSITELJ OPG-A MOŽE DOBITI I DO 50.000 EURA PA SU IH DJECA NEKIH POLJOPRIVREDNIKA POČELA ‘UMJETNO’ OSNIVATI, KAŽE BRLOŠIĆ