Srbija počela gradnju ‘zelenih’ elektrana snage 500 megavata
Struja Ministarstvo energetike uvjereno da će do 2020. postići udjel od 27% iz obnovljivih izvora
Srbija trenutno dobiva oko 70 posto struje iz ugljena i ulaganje u rudnike bit će i dalje jedan od prioriteta
Srbija će uspjeti ispuniti obvezu prema EU da do 2020. dosegne udjel od 27 posto obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije, budući da je sada između 23 i 24 odsto, izjavio je srpski ministar energetike Aleksandar Antić.
Prema njegovim riječima, naglasak u sljedećem razdoblju bit će stavljen na korištenje biomase.
“Apsolutno sam uvjeren da ćemo do 2020. uspjeti doći do predviđenih 27 posto”, rekao je Antić na konferenciji Nova srpska energetska strategija.
Sigurna opskrba
On je rekao da su u toku i projekti koji će osigurati dodatnih 500 megavata iz obnovljivih izvora i poručio da posebnu pažnju treba posvetiti korištenju biomase, gdje je najveći potencijal Srbije, jer ako je oko 5,6 milijuna tona ekvivalenta nafte ukupni potencijal Srbije iz obnovljivih izvora energije, oko 3,3 milijuna je iz biomase.
“Biomasa mora biti daleko više u fokusu i mi kao ministarstvo smo radili na promociji i nastavit ćemo i kroz izgradnju malih postrojenja i investicija na biomasu i bioplin, ali prije svega kroz stalni pritisak prema sistemima daljinskog grijanja”, rekao je Antić dodajući da toplane sve više prelaze na korištenje biomase.
Kako je rekao, strateški najvažniji elementi energetskog sektora su: sigurna opskrba, tranzicija prema održivom enegetskom sistemu i razvoj tržišta energetike.
On je podsjetio da je počeo projekt za TE Kostolac B3 i proširenja kopa Drmno, što je vrlo važno za budućnost srpskog energetskog sustava.
Antić je rekao da je Srbija proteklih godina dobila na mreži oko 80 megavata iz obnovljivih izvora, od čega najviše od HE i vjetroelektrana.
Nova ulaganja
“U ovom trenutku se nalazimo u različitim fazama izgradnje gotovo 500 megavata iz obnovljivih izvora, od čega za oko 483 megavata iz energije vjetra i značajan broj kapacitetaa iz biomase i bioplina, kao i hidroenergije”, naveo je Antić. Ministar je, ipak, rekao da Srbija dobija oko 70 posto struje iz ugljena i da će ulaganje u rudnike biti jedan od prioriteta i podsjetio da će ove godine EPS uložiti 31 milijardu dinara u RB Kolubara, od čega će 22 milijarde biti u nove investicije, a devet za održavanje.
Bit će otvorena tri nova kopa polje E,G i Radljevo koje će zamijeniti najvažniji kop TamnavaZapadno polje.
Regionalno tržište plina
Antić je rekao da će pokušati naći partnere i za nove projekte za termoelektrane TENT B3 i Kolubaru B.
Ministarstvo će razvijati i hidropotencijale Moravske elektrane za dodatnih oko 150 megavata u pet kaskadnih hidroelektrana, kao i potencijale na Ibru, Drini i Bistrici, rekao je Antić i dodao da predstoji i projekt Đerdap 3.
Direktor Sektora za strategiju EPSa Aleksandar Jakovljević je rekao da EPS investira u modernizaciju kapaciteta uz primjenu sve oštrijih mjera koji se odnose na životnu sredinu. Naglasio je da ima zemalja u EU koje više od Srbije koriste ugljen.
“Investirali smo više od 200 milijuna eura u revitalizaciju i modernizaciju termoelektrana i dobili novih 220 megavata snage, ali to nije dovoljno.
Planiramo uložiti još oko 600 milijuna eara, a što se zaštite okoliša oko 400 milijuna eura. Svjesni smo obveza koje Srbija prihvaća prema EU i na tome radimo”, rekao je on.
Jakovljević je rekao da je EPS u hidrosektoru bio usmjeren na modernizaciju hidrokapaciteta i istaknuo da je do sada uloženo oko 200 milijuna eura, a planira se ulaganje od još 600 milijuna eura.
Državna tajnica u Ministarstvu rudarstva i energetike Mirjana Filipović rekla je da je poglavlje 15 u priključenju EU jedan od glavnih izazova što se tiče energetike.
“Izazov je stvaranje regionalnog tržišta plina i električne energije, kao i restrukturiranje javnih poduzeća”, rekla je državna tajnica.