Dobitnici vojni sektor i ‘povlaštene’ mirovine
Proračun 2018. Za mirovine po posebnim propisima 350 mil. kn više, a za demografiju 223 mil.
Proračunski rashodi za plaće projicirani su čini se kao uvod u skore pregovore s javnim službama
Ekonomsko okruženje i dalje pogoduje gospodarskom rastu i fiskalnoj situaciji. No, i “u dobrim vremenima” treba biti oprezan, istaknula je prilikom jučerašnjeg predstavljanja trogodišnjih Smjernica ekonomske i fiskalne politike potpredsjednica Vlade Martina Dalić, jer “opasnost dobrih vremena je da se zaboravi na štednju i racionalno postupanje u svim resorima”. Fiskalnu situaciju, kaže Dalić, “treba pripremiti za neka vremena koja neće biti dobra, a koja sigurno dolaze u budućnosti”. U Vladi očito smatraju da su sa Smjernicama upravo na tom tragu.
Na tom tragu svakako jesu previđanja kretanja deficita i javnog duga. Deficit općeg proračuna i dogodine se predviđa ispod jedan posto BDPa (0,8 posto), i to s tendencijom daljnjeg smanjenja, a u 2020. i prerastanja u 0,5 posto suficita, a posljedično se očekuje i nastavak silazne putanje javnog duga. Dogodine ga u Vladi vide na 78,3 posto BDPa, 2020. bi se trebao svesti na te 72,1 posto. Što se tiče dinamike rasta, uz zadržavanje procjene 3postotnom rastu BDPa u ovoj godini, u Smjernicama se iduće godine predviđa stopa od 2,8, potom 2,6 posto u 2019. te 2,5 posto rasta u 2020. Uz uobičajene rizike (ne)ostvarenja projiburze cirane dinamike rasta koji proizlaze iz nepredviđenih kretanja u međunarodnom okruženju, u nas su oni dogodine dijelom uvjetovani i tijekom procesa restrukturiranja Agrokora. No, među ekonomistima i poduzetnicima ima dosta podozrenja i prema strukturi proračuna i nastavka fiskalne konsolidacije.
“Svaki proračun oslikava društvene preferencije. Ovaj naznačen u Smjernicama ostaje na tragu fiskalne konsolidacije koja i dalje primarno počiva na prihodnoj strani koja i dalje uživa u benefitima tzv. sigurnosne rente”, kaže Željko Lovrinčević, makroekonomski stručnjak s Ekonomskog instituta. Iz strukture povećanja proračunskih izdataka koji nisu pitanje automatizma (što je slučaj npr. s rastom izdataka za redovne mirovine zbog indeksacije prema zakonski utvrđenoj formuli usklađivanja) proizlazi da naše preferencije idu prema vojnom sektoru i mirovinama po posebnim propisima većim od 5000 kuna, kolokvijalno poznatijim kao ‘povlaštene’ mirovine. “Vojska i interesne skupine s mirovine po posebnim zakonima su de facto glavni dobitnici proračuna 2018.”, ističe Lovrinčević.
Kod izdataka za mirovine predviđeno je povećanje za milijardu kuna, a osim indeksacije po općim i posebnim propisima (porast za 2,1 posto) to je rezultat i očekivanog priljeva novih umirovljenika. Nemalih 350 milijuna kuna povećanja rashoda, međutim, posljedica je ukidanja smanjenja tzv. povlaštenih mirovina (ostvarenih prema posebnih propisima) većih od 5000 kuna za 10 posto.
Izdvajanja za Ministarstvo obrane osjetno su povećana već ove godine, a dogodine je predviđeno daljnjih 441 milijun kuna povećanja, od čega se 350 milijuna kuna odnosi na plaćanje predujma za nabavu borbenih zrakoplova.
U odnosu na iznos povećanja izdataka za obranu i somenutu skupinu “povlaštenih mirovina”, porast izdvajanja za mjere demografske politike se ne čine velikima. Za njih je dogodine predviđeno 223,5 milijuna kuna više novca, što uključuje i 156 milijuna dodatnih sredstava koja proizlaze iz cjelogodišnje primjene povećanih rodiljnih naknada te 17,5 milijuna kuna, koliko implicira mjera subvencioniranja stambenih kredita. I za doprinos Hrvatske proračunu EU iduće godine treba osigurati 520 milijuna kuna više, a pola milijarde kuna iznosi i povećani (jednokratni) transfer HZZOu koji je Vlada predvidjela u okviru proračuna. To je, međutim, dovoljno samo za smanjenje nagomilanih dugova.
Za proračunske rashode za zaposlene predviđa se povećanje od 474 milijuna kuna. kako se ističe u Smjernicama, to uključuje efekt primjene Sporazuma o izmjenama i dopunama sporazuma o osnovici za plaće u državnim službama, te uvećanja za minuli rad (0,5 posto) te novo zapošljavanje.
Imajući u vidu još od lani otvorena pitanja vezana uz (6postotno) povećanje plaća u javnim službama, kao i činjenicu da pregovori s predstavnicima zaposlenika u javnim službama (od znanosti i obrazovanja do zdravstva), neki ekonomisti i taj dio proračuna smatraju tek uvodom u skore pregovore sa sindikatima. U suprotnom, kažu, znanost i obrazovanje bili bi jedni od većih gubitnika proračuna.
Kad je riječ o upitnicima i pojedinim kategorijama rashoda, jedan od njih stoji i nad rashodima vezanim uz pune učinke novog zakona o braniteljima. A premda poduzetnike s početkom iduće godine čekaju određene pogodnosti koje su u okviru porezne reforme predviđene s pomakom (npr. podizanje praga za ulazak u sustav PDVa na 300.000 kuna), poslodavci, čini se, u strukturi proračuna 2018. iščitavaju premalo reformi.
“Pohvalno je što se deficit smanjuje, ali bismo voljeli vidjeti i više promjena na rashodovnoj strani proračuna kroz racionalizacije i reforme koje su i dalje na čekanju. Jer ono što nam treba i što bismo htjeli vidjeti u idućoj i narednim godinama su veće stope rasta i rast koji neće biti generiran primarno domaćom potražnjom. Zato je ključno intenzivno raditi na poboljšanju uvjeta poslovanja i jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, odnosno na ubrzanju priprema i provođenju reformi. Porezna reforma je imala pozitivnih učinaka, ali na njoj se ne smije stati, poručili su iz HUPa.
Pitanje poreza na imovinu odnosno nekretnine i dalje je puno nepoznanica, no u središnjem proračunu od 2019. na toj je stavci nula, kao i na porezu na dohodak koji se od iduće godine u cijelosti seli lokalnim jedinicama.